U vukovarskoj župnoj crkvi sv. Filipa i Jakova postavljen je i blagoslovljen na Veliki petak novi Križni put čije je postaje naslikao zagrebački akademski slikar Zlatan Vrkljan.
Novi Križni put postavljen je na zidove crkve na kojima je prije Domovinskog rata bio onaj iz 1911. godine, a kojem se nakon okupacije Vukovara 1991. godine izgubio svaki trag te se do danas ne zna njegova sudbina.
“Likovni izričaj novoga Križnog puta jasno pokazuje svu bol Isusove muke, smrt i usrksnuće na promišljen i profinjen način, spajajući ga s ne tako davnom povijesti stradanja Vukovara”, rekao je župnik i gvardijan franjevačkog samostana sv. Filipa i Jakova u Vukovaru fra Ivica Jagodića.
“Crkvu cijelo vrijeme obnavljamo ne odstupajući od stila njezina uređenja prije stradanja. Bilo bi međutim pogrešno kada ne bismo unutrašnjosti dali i pečat sadašnjeg vremena u kojem obnova traje, a to moderno vrijeme upravo se iščitava iz Križnog puta Zlatana Vrkljana”, rekao je fra Ivica Jagodić, podsjećajući kako su franjevci na početku agresije sa zidova skinuli i izvadili iz okvira postaje Križnog puta koji je prije Domovinskog rata bio u crkvi s namjerom da ih sačuvaju.
“Postaje Križnog puta bile su srolane, ali ih braća franjevci nisu mogli ponijeti sa sobom te su nestale. Ostalo je samo nekoliko drvenih okvira. Nestala je i glavna oltarna slika i jedna slika iz franjevačke blagavaonice”, podsjetio je Jagodić.
Obred Križnog puta te blagoslov postaja predvodio je provincijal Hrvatske frenjavačke province sv. Ćirila i Metoda fra Ilija Vrdoljak, a osim vjernika, na obredu i blagoslovu bio je i vukovarsko-srijemski župan Božo Galić te predstavnici agencije “IM&C”, vlasnice Ankice Mamić iz Zagreba, koja je potaknula postavljanje novoga Križnog puta u vukovarskoj crkvi sv. Filipa i Jakova.
Vanjska obnova crkve, teško oštećene u agresiji na Vukovar 1991., trajala je od 1998. do 2000. godine, a unutarnja obnova počela je 2008. i još traje. Kako bi ipak ostao trag o uništavanju crkve u Domovinskom ratu, neožbukana je ostala kapela Gospe Žalosne čiji je oltar bio miniran i razbijen u 60 komada.
Akademski slikar Zlatan Vrkljan profesor je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu te osnivač i umjetnički direktor nekad kultne zagrebačke galerije “Arterija”. Izlagao je na mnogim izložbama u zemlji i inozemstvu među kojima se posebice ističe 48. venecijanski bijenale 1999. godine.
Tekst se nastavlja ispod oglasa