Jedan od najprestižnijih znanstvenih časopisa na svijetu Cell, povodom obilježavanja 40. godišnjice, odabrao je „generaciju budućnosti“ – 40 znanstvenika ispod 40 godina starosti koji rade u raznim područjima biologije – da predstave svoja viđenja znanosti i istraživanja te vlastitu karijeru. Među 40 odabranih našla se i znanstvenica Instituta Ruđer Bošković (IRB) dr. Iva Tolić, priopćeno je danas s tog instituta.
U svom dosadašnjem radu dr. Tolić bavi se istraživanjem jednog od najsloženijih bioloških procesa – starenjem. Njena grupa na institutu Max Planck u Dresdenu identificirala je i prvi potencijalno besmrtni organizam, kvasac afričkog piva, koji se pomlađuje kod svake diobe.
Dr. Tolić fascinirana je kretanjima unutar stanice od kojih su neka aktivni procesi posredovani motornim proteinima dok su druga jednostavno termički uvjetovana. Iako su do sada identificirane brojne molekule uključene u unutarstanična gibanja, izazov je razumjeti kako se one sastavljaju u složene strukture s vitalnim funkcijama za stanicu.
Kako nastaje diobeno vreteno koje služi za ispravno razdvajanje kromosoma tijekom diobe stanice? Kako dolazi do kretanja kromosoma tijekom diobe tjelesnih stranica (mitoze) koja je izuzetno važna za somatske stanice (npr. obnavljanje tkiva) ili tijekom redukcijske diobe (mejoze) zahvaljujući kojoj se dobivaju nove kombinacije gena i koja osigurava genetičku raznolikost organizama iste vrste?
Nakon devet godina provedenih na institutu Max Planck, dr. Tolić odlučila se vratiti u Hrvatsku na IRB gdje će u Zavodu za molekularnu biologiju osnovati grupu i nastaviti svoja istraživanja koristeći pri tome najmoderniju opremu poput konfokalnog mikroskopa vrijednog 5 milijuna kuna koji je nedavno nabavljen u sklopu EU projekta Innomol.
Rođena Zagrepčanka, dr. Tolić diplomirala je molekularnu biologiju na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu, a kao znanstveni novak radila je na IRB-u. Nakon obrane doktorata (2002) u Zagrebu na temu stanične mehanike odlazi na poslijedoktorska usavršavanja u institut Niels Bohr u Kopenhagenu i Sveučilište u Firenci.
Od 2005. radi kao voditeljica istraživačke grupe na institutu Max Planck u Dresdenu. Tijekom rada na Max Plancku vodi šest projekata koje financira Njemačka zaklada za znanost i objavljuje preko 50 znanstvenih radova. 2014. godine vraća se na IRB u Zavod za molekularnu biologiju, stoji u priopćenju IRB-a.
Tekst se nastavlja ispod oglasa