Poznat uzdignuti mač sa Straduna, voljeno okupljalište turista i simbol slobode. To je Orlando, ratnik i osloboditelj Dubrovnika. Opisuju ga riječi ljubav i ljubomora, a njegovo viteštvo još se pamti.
Orlandov stup visok je 5.17 metara i sagrađen je od kamena u gotičkome stilu. Isklesao ga je kipar Bonino da Milano, dok postoje i teorije prema kojima je ovo umjetničko djelo napravio Antun Dubrovčanin. Ovo mjesto u prošlosti bilo je multifunkcionalno. Ondje su se čitali državni proglasi,a li i izvršavale javne kazne.
Na Orlandovom stupu vidljive su i pukotine pa je za zaštitu kulturnog spomenika intervenirao i UNESCO. U svome izvješću od prošle godine kaže da se originalan stup treba zamijeniti replikom, dok mač već stoji u neizvornom izdanju.
Legenda o Orlandu
Orlando ili kako ga se još naziva, Roland, prema legendi je pobijedio saracenske gusare koji su napadali kršćanske krajeve na svom pohodu. Tako je bio napadnuti i Dubrovnik, gdje se odvila pomorska bitka kod otoka Lokruma. U pomoć u obrani stigao je i ovaj vitez, čije su strateške ideje bile ključne za pobjedu nad arapskim razbojnicima.
Njemu u čast, dao se postaviti spomenik slobode. Iznad kipa vijorila se zastava Dubrovačke Republike, kao što se danas vijori zastava u vrijeme Dubrovačkih ljetnih igara. Zastava s natpisom „Libertas“ bila je i ostala simbolom samostalnosti i neovisnosti. Libertas označuje i umjetničku slobodu, slobodu izražavanja. Dokaz kulturnog značenja je i činjenica dea se za dramska i glazbena dostignuća dodjeljuje se nagrada „Orlando“ tijekom Igara.
Bijesni i Zaljubljeni Orlando
Za sve mitove zaslužna je „Pjesma o Rolandu“, ep iz 9. stoljeća koji govori o borbama u proteklih tristo godina. Djelo je inspiriralo književnike koji su živjeli stotinama godina kasnije. Ludovico Ariosto napisao je ep „Bijesni Orlando“. Govori o Orlandu i Rinaldu, koji su zaljubljeni u kćer kitajskog kana. Ariosto isprepliće rat i ljubav, no jedan od glavnih tema je opsada Pariza.
Likovi koji se spominju u „Bijesnom Orlandu“ prema predaji začetnici su talijanske loze d’Este. Matteo Maria Boiardo, pisac „Zaljubljenog Orlanda“ imao je svog patrona upravo iz ove obitelji. Ariostovo djelo nastavak je ovog. Želio je nastaviti priču o tome kako je vitez vođen ljubavlju pobjesnio zbog neuzvraćenih osjećaja.
Unatoč brojnim pričama i legendama, Orlandov stup bio je sagrađen u vrijeme posjete Dubrovniku hrvatsko-ugarskoga kralja Žigmunda Luksemburškog, nakon poraza u bitci kod Nikopolja 1396. Kipom se željelo iskazati kralju njegovu vrijednost i uvaženost. To se najbolje moglo prikazom pobjede iz jedne od ključnih bitaka iz jedne stare pripovijesti. Zato i postoje legende. Iako su one većinom samo izmišljene priče, poput ove o Orlandu, one povezuju narod i bude im moral. Junaci iz priča bude ponos i zajedništvo u ljudima.