– Pandemija na sve nogometne lige utječe negativno, ali taj negativni šok nije svugdje jednak’, istaknuo je doc. Tomislav Globan s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu gostujući u emisiji Sport i glazba. Tema razgovora bio je utjecaj pandemije na sport, s naglaskom na nogomet kao najunosniju granu.
– Na najvećem su udaru lige u kojima najveći postotak klupskih prihoda dolazi od ulaznica i aktivnosti na dan utakmice, poput škotske, austrijske ili nizozemske. Zatim slijede velike lige kojima je ugrožen novac od TV prava. U hrvatskoj ligi situacija je bitno drugačija, jer te stavke ne predstavljaju klubovima značajnije prihode. Međutim, hrvatski su klubovi u problemu jer padaju prihodi kupaca njihovih igrača, pa se to automatski preljeva i na našu ligu, pojašnjava Tomislav Globan, ističući podatak da je HNL uvjerljivo najviše ovisan o prodaji igrača među svim europskim ligama.
– U usporednim analizama UEFA-e prihodi od transfera čak se ne ubrajaju u redovne prihode. Prema tome, ispada da u Hrvatskoj prihodi od transfera čine 140 posto redovnih prihoda! Prva sljedeća je Srbija sa 70 posto, a zatim ostale razvojne lige poput portugalske ili ukrajinske. To su vrlo neizvjesni i nesigurni prihodi i u ”normalnim” vremenima, jer transfer igrača ovisi o puno faktora. U ovom trenutku izvjesno je da će transferno tržište zbog pandemije pasti za oko 25 posto. Dobra je stvar da će cijena manje padati mladim igračima, kaže Globan i slaže se da će orijentacija na mlade igrače biti imperativ klubovima HNL-a koji su u posljednje vrijeme bilježili nelogičan porast stranih igrača.
– Broj stranaca sigurno će se smanjiti i to je dugoročno dobro za hrvatske klubove, koji će od svojih mladih igrača ostvarivati profit. Kratkoročno bi to ipak moglo predstavljati problem u smislu manjka iskustva u međunarodnim natjecanjima.
Kad je riječ o europskoj sceni, u problemu su i najbogatiji europski klubovi što sugerira da je i njihovo poslovanje, koliko god unosno, ipak prilično riskantno. Međutim, Globan ne smatra da će nastupajuća kriza dugoročno smanjiti iznose transfera najboljih svjetskih igrača koji su dosegli astronomske cifre, niti će umanjiti razlike između ”malih” i ”velikih” klubova.
– Mnogi se sad zlurado vesele da bi se taj ”napuhani balon” mogao raspuknuti, ali nogomet se u tom pogledu ne razlikuje od drugih industrija. Očekujem da će se nakon par godina opet vratiti visoki iznosi transfera, jer takav je jednostavno zakon tržišta. Interes ljudi je velik i on neće splasnuti, to je proizvod koji ima budućnost. Bitno je da taj novac od transfera ostaje u nogometu, a ne da ga vlasnici izvlače kroz dividende.
Još je uvijek neizvjesno kad će se i u kakvim okolnostima realizirati sljedeći prijelazni rok, što je brojim klubovima i igračima sudbonosno pitanje.
– Datum početka prijelaznog roka je jako važan, jer dogodit će se da igrači tijekom ljeta ulaze u posljednju godinu ugovora što im bitno utječe na cijenu. Generalno, u sljedećem periodu dominirat će posudbe, ali i razmjene igrača. U boljoj poziciji će biti klubovi koji imaju gotovinu kojom mogu platiti igrače, tim više što će puno klubova biti u problemu i imati lošu pregovaračku poziciju. Također, u situaciji kad ljudi umiru i kad je zdravstvo na koljenima, klubovi će imati i moralnu odgovornost da ne troše velike svote novaca. Sigurno će osluškivati bilo javnosti i stati na loptu.
Mogu li novonastale okolnosti potaknuti hrvatske nogometne klubove na promjenu načina poslovanja, ali i kako će se ostali sportski kolektivi u našoj zemlji nositi s krizom koju pandemija za sobom povlači, još su samo neka od pitanja na koja smo pokušali odgovoriti u razgovoru s Tomislavom Globanom. Cijeli razgovor poslušajte ovdje.