Kako spriječiti huligane i što poduzeti u interesu sporta i društva?

Više od 50 privedenih, desetak ozlijeđenih, epilog je nereda nakon utakmice Hajduka i Dinama na Poljudu. Ima li kraja nasilju na stadionima? Kako spriječiti huligane? Što poduzeti u interesu sporta i društva? O tome su večeras govorili gosti emisije “Otvoreno”.

Jurica Jurjević, voditelj Odjela za prevenciju, sigurnost i integritet Hrvatskog nogometnog saveza rekao je kako je izvješće podneseno već danas i da je donesena odluka da je stadion Poljud suspendiran do odluke disciplinskih tijela, a konačna se može očekivati već sljedećeg tjedna.

– Koja će odluka biti, to je na disciplinskim tijelima. Sigurno praksa neće biti kao i do sada, da je bila samo financijska kazna, ali pričekat ćemo odluku disciplinskih tijela, rekao je Jurjević.

Jurjević: Ništa nije upućivalo na to da će biti ovakvih nereda na Poljudu

– Ta skupina ljudi i navijača koja je utrčala na teren, dok su za isto vrijeme bili tamo i igrači jedne i druge momčadi, suci iz UEFA-e… Nije bilo pokušaja ili napada na njih, jednostavno, ne znam koji je bio to ili bunt ili revolt. Brzom intervencijom policije oni su vraćeni na sjevernu tribinu, policija se postavila ispred te sjeverne tribine, to je trajalo nekih dvadesetak minuta, pojašnjava.

Rekao je kako policija i sve službe sigurnosti već dugo vremena balansiraju i traže odgovarajuće mjere.

– I kada je prevelika represija, kada su dugotrajni pregledi koji su rigorozni, onda se i nogometna, ali i ukupna javnost podigne pa kaže: “Nemojte to tako raditi”. Mislim da sve ono što se događalo u hrvatskom nogometu zadnjih godinu, godinu i pol dana je išlo u smjeru olabavljivanja tih odnosa. U konačnici, mi smo imali derbi četiri dana ranije koji je prošao bez jednog incidenta sa strane domaćih, tako i gostujućih navijača. Ništa nije ukazivalo na to, rekao je.

Krolo: Ove nerede treba tretirati kao težak incident

Izv. prof. dr. sc. Krešimir Krolo, bivši član Nadzornog odbora Hajduka, komentirao je jučerašnje incidente koji su zasjenili pun stadion, brojne obitelji s djecom koje su došle navijati i uživati.

– Svaki put kad se dogodi ovakav incident, uvijek kreće priča s obiteljima i djecom te problemom koji sad tu nastaje. Međutim, ovo je situacija za koju se ni iz čega nije moglo iščitati da će se dogoditi i treba ju tretirati kao težak incident i reagirati prema onome što okvir daje za reagiranje. Jako je važno da se iz ovoga dalje ne radi nekakav problem, ako smo već prije čuli naglašavanje kakav je pristup gostujućim navijačima, ne samo ove sezone, nego već niz sezona, o čemu je Hajduk upozoravao, isto kao i drugi navijači. To je nešto što bi se moglo nazvati pretpostavka krivnje unaprijed, umjesto da se to drugačije tretira, što jednako tako ne doprinosi tome da navijači mogu uživati u nogometu, rekao je.

Dodao je da se incident slične težine zadnji put dogodio prije 23 godine.

– Nije to nešto što je redovno, što je pravilno i što se može smatrati oblikom i obrascem ponašanja. Zašto je došlo do toga? Postoji cijeli niz faktora i ne bi bilo dobro da se zbog ove jedne situacije sutra uvedu nekakve dodatne mjere koje će možda na kraju narušiti kakvu-takvu percepciju gledanja nogometa u atmosferi na koju smo dosad navikli, kazao je Krolo.

Marko Šivak, HRT-ov sportski komentator rekao je kako mu je žao što u večerašnju emisiju nije došao nitko od predstavnika Dinama ili Hajduka.

– Apsolutno mi je žao da nema nikoga iz ta dva naša, nek’ se netko ne uvrijedi, najveća kluba po brojnosti navijača koji ih prate kroz sve ove sezone natjecanja. Definitivno ovakvo, izopačeno ponašanje, nemam drugi naziv za njega, trebamo svi prije svega osuditi, što smo činili već godinama unaprijed. Trebamo definitivno raditi na edukaciji, jer samom represijom nećemo postići željeni efekt. Kratkoročno hoćemo, ali dugoročno ipak moramo educirati ljude da je takvo ponašanje nedopustivo, rekao je Šivak.

Šivak: Neka ljudi budu više od sporta, neka bodre svoj klub

– Neka budu više od sporta na način da se bodri svoj klub, a da se ne navija protiv suparničkog kluba, jer uvijek takvo navijanje dovodi do takvih negativnih ekscesa i naravno da ih ne želimo gledati na našim stadionima, kaže Šivak.

Što se događa konkretno u tim situacijama, objasnio je prof. dr. sc. Darko Marčinko, dr. med., specijalist psihijatrije, predstojnik Klinike za psihijatriju i psihološku medicinu KBC Zagreb.

– Svaki čovjek na svijet dolazi sa nekakva dva nagona. Jedno su pozitivni libitni nagoni, drugo su negativni destruktivni nagoni. Među ovim destruktivnim nagonima spada destruktivna agresija koja ima svog predstavnika koji se zove nasilje. Kada postoji nesklad između nagona ovih pozitivnih i destruktivnih, kada prevladava ova destruktivna agresija u formi nasilja, tada dolazi do problema. Što se zapravo zbiva? Psihodinamska istraživanja ukazuju da je unutrašnji svijet nasilnika ispunjen nelagodnim emocijama. To su strah, ljutnja, sram, bijes, mržnja.

S obzirom da je psiha nasilnika ispunjena ovim bazičnim nelagodnim emocijama, naprosto nema prostora za ove više prosocijalne emocije kao što je empatija i briga za druge ljude. I što se zapravo događa? Kako zapravo ide taj redoslijed? Desi se određena emocionalna povreda. Primjerice, loš rezultat kluba i onda ta emocionalna povreda pokrene brojne druge reakcije. I ono što je interesantno, ta povreda može biti realna. Znači, primjerice, loš rezultat kluba, ali isto tako ona može biti potpuno imaginarna na razini fantazije, rekao je.

Marčinko: Vrlo malo treba da se dogodi nasilni čin

Da se dogodi nasilni čin treba vrlo malo, ističe.

– Analiza ličnosti nasilnika pokazuje da s jedne strane postoje deficiti na razini ličnosti. Mi govorimo o psihodinamici i o fenomenu nemoćnog moćnika. Dakle, netko tko se u svojoj psihi i u svom ponašanju osjeća frustrirano i uskraćeno, taj čovjek tu nemoć kompenzira takozvanom agresivnom moći, što zapravo nije moć, dakle, nasilje nije moć, nego je pokušaj uspostavljanja moći.

Taj osjećaj srama koji “trigerira” ova povreda koju je nasilnik doživio je za njega nepodnošljiv. On se s tim sramom ne može nositi. I u tom trenutku on pribjegava djelu nasilja, jer zapravo zavist koja je u njemu, zavist je usmjerena na to da onaj drugi klub ili možda onaj drugi navijači imaju nešto što on i njegovi navijači nemaju, pojašnjava profesor Marčinko.

Jurjević kaže kako je naš sustav sigurnosti i protokola, kad se radi o utakmicama i generalno o sportskim događajima je jako dobro postavljen.

– Ovakve situacije nisu izolirani slučajevi, ne samo u Hrvatskoj, nego i diljem Europe i svijeta. Sigurno nismo došli do te mjere da možemo proglasiti izvanredno stanje. Klubovi su ti u čije oni ideale vjeruju i čije oni politike slijede i klubovi moraju biti puno više svjesni svoje odgovornosti i svoje važnosti, rekao je Jurjević.

– Uvijek postoji neka siva zona. Klubovima uvijek odgovara podrška navijača, pogotovo kad se odlazi na neke vruće terene. Onda kad čujete taj huk s tribina koji je možda malo prigušen u odnosu na domaćine, to momčadi puno znači na terenu. Ali, oduvijek postoji ona krilatica da se klub voli na način da se dođe na utakmicu, a ne da se ide u neka destruktivna ponašanja, rekao je Šivak i dodao kako su klubovi ti koji trebaju puno više početi raditi sa svojim navijačima.

Krolo je istaknuo i probleme koje prolaze gostujući navijači, a o njima bi se, kako kaže, trebalo promisliti.

– Nema potrebe da se ljudi izuvaju po kiši, snijegu, da se detaljno na taj način pretresaju djeca i starije osobe, da čekaju po ledu, da ne dobiju ni hranu, ni piće, ni pristup sanitarnom čvoru i da se onda čudimo ako to u nekom trenutku eskalira. Ono što je stvarno naglašeno je da se radi na tome da se pronađe okvir koji će smanjiti tu mogućnost da to se akumulira i onda kanalizira u neki oblik frustracije. Nasilje apsolutno nije rješenje, ali treba napraviti sve da do toga uopće i dođe, naglasio je Krolo.