Neki, najuspješniji Olimpijski pobjednici, stječu i svjetsku slavu i ulaze u, ne samo športsku, nego i u opću povijest čovječanstva. Sasvim je sigurno da će se Paavo Nurmi, Jesse Owens, Emil Zatopek, Mark Spitz, Carl Lewis i još poneki Olimpionik naći u leksikonima i enciklopedijama “rame uz rame” sa Cezarom, Karlom Velikim, Leonardom, Napoleonom i drugim velikanima povijesti.
Kronologija olimpijskih igara Atlanta, 1996.
– broj sudionika: 10.318 (3512 žena i 6806 muškaraca)
– broj zemalja sudionica: 197
– broj sportova: 26
– broj disciplina: 271
– Igre je otvorio: predsjednik Bill Clinton
– olimpijski plamen: boksač Muhammad Ali
– olimpijska prisega sportaša: košarkašica Teresa Edwards
– olimpijska prisega sudaca: sudac za skokove u vodu Hobie Billingsly
– gradovi protukandidati: Atena, Beograd, Manchester, Melbourne i Toronto
– novinari: 15.108 (5695 iz tiska i 9413 iz elektronskih medija)
– volonteri: 47.466
Na Igrama je nastupilo 84 hrvatska sportaša koji su se natjecali u 14 sportova i osvojili zlatno odličje u rukometu i srebrno u vaterpolu. Zastavu na svečanom otvaranju nosio je vaterpolist Perica Bukić.
U Atlanti je prvi put, zahvaljujući rukometašima, svirana hrvatska himna i na najviši jarbol podignuta hrvatska trobojnica. U finalnom susretu rukometnog turnira naša je momčad svladala Švedsku sa 27:26. U zlatnoj ekipi koju je vodio izbornik Velimir Kljaić igrali su: Patrik Ćavar, Valner Franković, Slavko Goluža, Bruno Gudelj, Vladimir Jelčić, Božidar Jović, Nenad Kljajić, Venio Losert, Valter Matošević, Zoran Mikulić, Alvaro Načinović, Goran Perkovac, Iztok Puc, Zlatko Saračević, Irfan Smajlagić i Vladimir Šujster.
Drugu medalju u Atlanti za Hrvatsku osvojili su vaterpolisti koji su izgubili finalni susret protiv Španjolske sa 5:7. Srebrno odličje zaslužila je ekipa izbornika Brune Silića u sastavu: Maro Balić, Perica Bukić, Damir Glavan, Igor Hinić, Vjekoslav Kobešćak, Joško Kreković, Ognjen Kržić, Dubravko Šimenc, Siniša Školneković, Ratko Štritof, Tino Vegar, Renato Vrbičić i Zdeslav Vrdoljak.
Kada je najavio da ide na dotad neostvareno, pobjede na 200 i 400 m, američki sprinter Michael Johnson postao je medijskom zvijezdom broj jedan. Zbog njega je promijenjena i satnica atletskih natjecanja. Neposredno prije Igara, na američkim trialsima, srušio je 17 godina star svjetski rekord na 200 m, istrčavši 19,66 sekundi. U olimpijskom finalu bio je još briljantniji i pobijedio s nevjerojatnih 19,32.
Na 400 m došao je s “mirazom” od 54 uzastopne pobjede. Trijumfirao je uvjerljivo, s deset metara prednosti, što je najveća zabilježena razlika u povijesti igara. Sedam je godina bio nepobjediv na 400 metara, a 1999. postavio je svjetski rekord i u toj disciplini, s vremenom 43,18 sekundi. Olimpijsku karijeru završio je u Sydneyu, gdje je obranio naslov na 400 metara, te sudjelovao u pobjedničkoj štafeti 4×400 metara. Sa zlatom iz Barcelone 1992. na 4×400 m, skupio je pet zlatnih olimpijskih odličja.
Junakinje plivačkih natjecanja bile su Irkinja Michelle Smith i Amerikanka Amy van Dyken. Smith je osvojila tri zlata i jednu broncu. Pobijedila je na 200 i 400 m mješovito te na 400 m slobodno, a treća je bila na 200m leptir. Van Dyken pobijedila je na 50 m slobodno i 100 m leptir, a još dva zlata osvojila je u štafetama.
Kronologija olimpijskih igara Sydney, 2000.
– broj sudionika: 10.651 (4069 žena i 6582 muškaraca)
– broj zemalja sudionica: 200
– broj sportova: 28
– broj disciplina: 300
– Igre je otvorio: glavni guverner Australije Sir William Deane
– olimpijski plamen: atletičarka Cathy Freeman
– olimpijska prisega sportaša: hokejašica na travi Rechelle Hawkes
– olimpijska prisega sudaca: vaterpolski sudac Peter Kerr
– gradovi protukandidati: Peking, Berlin, Istanbul i Manchester
– novinari: 16.033 (5298 iz tiska i 10.735 iz elektronskih medija)
– volonteri: 46.967
Na Igrama je nastupilo 91 hrvatska sportaša koji su se natjecali u 12 sportova i osvojili zlatno odličje u dizanju utega i brončanu u veslanju. Zastavu na svečanom otvaranju nosio je stolnotenisač Zoran Primorac.
Prvu pojedinačnu zlatnu medalju za Hrvatsku osvojio je, već drugoga dana igara, dizač utega Nikolaj Pešalov. U kategoriji do 62 kg Pešalov je u trzaju podigao 150, a u izbačaju 175 kg, pa je s rezultatom od 325 kg postavio novi olimpijski i izjednačio svjetski rekord.
Brončanu medalju osvojili su hrvatski veslači u osmercu koji su u uzbudljivom finalnu ispred sebe pustili olimpijske pobjednike Britance i čamac Australije. U brončanom osmercu veslali su: Igor Francetić, Tihomir Franković, Tomislav Smoljanović, Nikša Skelin, Siniša Skelin, Krešimir Čuljak, Igor Boraska i Branimir Vujević, a kormilar je bio Silvijo Petriško.
Glavni događaji zbivali su se na atletskim i plivačkim borilištima. Atletskom stazom vladala je Amerikanka Marion Jones, koja je postala prvom atletičarkom u povijesti s pet medalja. Osvojila je tri zlatne i dvije brončane medalje. Zlatna je bila na 100 i 200 m, te u štafeti 4×400 metara. Bronca joj je pripala u skoku u dalj, te u štafeti 4×100 metara.
Na plivalištu se vodio snažan dvoboj između domaćeg ljubimca 17-godišnjeg Iana Thorpea i Nizozemca Pietera van den Hoogenbanda. Thorpe je uzeo zlato na 400 m slobodno, s novim svjetskim rekordom. Tome je dodao još dva zlata u štafetama 4×100 i 4×200 m slobodno, te srebro na 200 m slobodno
Hoogenband je, pak, slavio na 100 i 200 m slobodno, s tim da je na 200 m postavio svjetski rekord. Osvojio je još i dvije bronce – na 50 m slobodno te u štafeti 4×200 m slobodno.
Kod plivačica glavna zvijezda bila je Nizozemka Inge de Bruijn s tri zlata, jednim srebrom i svjetskim rekordom na 100 m leptir. Zlatna je bila na 50 i 100 m slobodno te 100 m leptir, a srebro je osvojila u štafeti 4×100 m slobodno.
Kronologija olimpijskih igara Atena, 2004.
– broj sudionika: 10.625 (4.329 žena, 6.296 muškaraca)
– broj zemalja sudionica: 201
– broj sportova: 31
– broj disciplina: 301
– Igre je otvorio: Predsjednik Grčke Konstantinos Stephanopoulos
– olimpijski plamen: jedriličar Nikolaos Kaklamanakis
– olimpijska prisega sportaša: plivačica Zoi Dimoschaki
– olimpijska prisega sudaca: košarkaški sudac Lazaros Voreadis
– gradovi protukandidati: Buenos Aires (ARG), CapeTown (JAR), Rim (ITA), Stockholm (ŠVE)
– novinari: 21.500
– volonteri: 45.000
Na igrama je nastupio 81 hrvatski sportaš u 14 sportova, koji su osvojili pet medalja, jednu zlatnu, dvije srebrne i dvije brončane. , što je Hrvatsku svrstalo na 44. mjesto od 74 zemalja osvajača medalja. Hrvatsku zastavu na otvaranju je nosio vaterpolist Dubravko Šimenc.
Prvi je do medalje došao dizač utega Nikolaj Pešalov, koji je 18. kolovoza osvojio je broncu u kategoriji do 69 kilograma s ukupno 337.5 kilograma – 150 u trzaju i 187.5 kilograma u izbačaju. Nakon bronce Nikolaja Pešalova u dizanju utega, hrvatski plivač Duje Draganja je 20. kolovoza 2004., u utrci 50m slobodno osvojio srebrnu medalju. Stotinku brži od mladog Splićanina bio je Amerikanac Gary Hall. Hrvatski veslači braća Siniša i Nikša Skelin osvojili su 21. kolovoza srebrnu medalju u dvojcu bez kormilara. Istog dana u iscrpljujućem meču, nakon velike borbe i više od četiri sata igre, hrvatski tenisači Mario Ančić i Ivan Ljubičić su osvojili su broncu u igri parova, pobijedivši Indijce Mahesha Bhupatija i Leandera Paesa 7:6 (5), 4:6, 16:14. Zadnjeg dana 28. ljetnih Olimpijskih igara, 29. kolovoza 2004., hrvatska rukometna reprezentacija osvojila je zlatnu olimpijsku medalju. Na olimpijskom rukometnom turniru, hrvatski rukometaši su bez i jednog poraza, osvojili zlato pobijedivši u finalu reprezentaciju Njemačke 26-24.
Prvo ime Igara u Ateni bio je američki plivač Michael Phelps, koji je osvojio osam medalja od čega šest zlatnih. Igre ćemo pamtiti i po pothvatu marokanskog atletičara Hichama El Guerrouja, koji je bio zlatni na 1.500 i 5.000 metara, a kod atletičarki najuspješnija je bila Britanka Kelly Holmes, koja je trijumfirala na 800 i 1.500 m. Na muškom košarkaškom turniru favorizirani Amerikanci bili su tek treći, dok je zlato pripalo Argentincima, koji su u finalu bili bolji od Talijana.
Kronologija olimpijskih igara Peking, 2008.
– broj sudionika: 10.942 (4.637 žena, 6.305 muškaraca)
– broj zemalja sudionica: 204
– broj sportova: 31
– broj disciplina: 302
– Igre je otvorio: Predsjednik Kine Hu Jintao
– olimpijski plamen: gimnastičar Li Ning
– olimpijska prisega sportaša: stolotenisačica Zhang Yining
– olimpijska prisega sudaca: gimnastički sudac Huang Liping
– gradovi protukandidati: Toronto (KAN), Pariz (FRA), Istanbul (TUR), Osaka (JAP)
– novinari: 24.562
– volonteri: 70.000
U Pekingu je nastupio 101 hrvaski sportaš u 15 sportova, koji su osvojili pet medalja, dvije srebrne i tri brončane, čime je Hrvatska zauzela 56. mjesto na ljestvici osvajača medalja na koju se uvrstilo 86 zemalja. Na svečanosti otvaranja zastavu je nosio rukometaš Ivano Balić.
Streljačica Snježana Pejčić prva je dobitnica medalje na Igrama u Pekingu, ona je u prvoj finalnoj disciplini čitavog programa, pucanju zračnom puškom na 10 metara osvojila broncu sa 500.9 pogodaka.
Srebrne medalje osvojili su gimnastičar Filip Ude za svoju vježbu na konju s hvataljkama s ocjenom 15.725 i atletičarka Blanka Vlašić u skoku u vis. Iako je u Peking stigla kao apsolutna favoritkinja za zlato, te je u finalu preskočila sjajnih 2.05 metara, Vlašić je zbog jednog rušenja više ostala iza Belgijanke Tije Hellebaut.
Dvije bronce za Hrvatsku osvojile su taekwondašice Martina Zubčić (do 57kg) i Sandra Šarić (do 67kg).
Apsolutno prvo ime Igara u Pekingu bio je američki plivač Michael Phelps koji je osvojio čak osam zlatnih medalja i tako postavio novi rekord po broju zlatnih medalja na jednim Igrama srušivši rekord sunarodnjaka Marka Spitza koji je u Muenchenu 1972. osvojio sedam zlatnih medalja. Phelps je pritom u Pekingu postavio i sedam svjetskih rekorda. Uz šest zlata i dvije bronce iz Atene Phelps je s ukupno 14 zlata i dvije bronce postao najuspješniji olimpionik u povijesti.
Na stadionu “Ptičje gnijezdo” briljirao je Jamajčanin Usain Bolt koji je osvojio zlatne medalje na 100, 200 i 4×100 metara postavivši pritom svjetski rekord u svakoj od tih disciplina.
Kod sportašica jedina osvajačica tri zlata bila je australska plivačica Stephanie Rice (200 i 400 mješovito i štafeta 4×200 slobodno), dok je američka plivačica Natalie Coughlin osvojila najveći broj medalja – šest (jedno zlato, dva srebra i tri bronce).
Kronologija olimpijskih igara London, 2012.
– broj sudionika: 10.768 (4.776 žena, 5.992 muškaraca)
– broj zemalja sudionica: 204
– broj sportova: 29
– broj disciplina: 302
– Igre je otvorila: Britanska kraljica Elizabeta II
– olimpijski plamen: zajednički je upalilo sedmero mladih sportaša u dobi od 16 do 19 godina
– olimpijska prisega sportaša: taekwondoašica Sarah Stevenson
– olimpijska prisega sudaca: boksački sudac Mik Basi
– gradovi protukandidati: Pariz (FRA), Madrid (ŠPA), New York (SAD), Moskva (RUS)
– novinari: oko 21.000
– volonteri: 70.000
Olimpijske igre u Londonu bile su najuspješnije za Hrvatsku od samostalnosti kako po broju sportaša koji su nastupili, njih 108 u 17 sportova, tako i po broju osvojenih medalja, njih šest od čega čak tri zlata uz jedno srebro i dvije bronce. S takvim učinkom Hrvatska je zauzela 25. mjesto na ljestvici uspješnosti. Na svečanosti otvaranja zastavu je nosio rukometaš Venio Losert.
Prvo zlato za Hrvatsku u Londonu osvojila je atletičarka Sandra Perković 4. kolovoza. Tada 21-godišnja Zagrepčanka u finalu je nadmašila sva očekivanja bacivši u tom trenutku novi hrvatski rekord od 69.11 metara kojim je slavila ispred iskusnijih Kineskinje Li Yanfeng (67.22m) i Kubanke Yarelys Barrios (66.38m). Perković je u Londonu ustvario najavila dominaciju koja traje i do danas, zasada je četiri puta zaredom osvajala naslov europske prvakinje, ima zlato i srebro sa svjetskih prvenstava, te je pet godina zaredom osvajala Dijamantnu ligu.
Dva dana nakon Perković zlatom se okitio i Giovanni Cernogoraz u trapu. Do tada široj javnosti nepoznati Umažanin sa 122 pogotka u kvalifikacijama uspio se plasirati među šestoricu najboljih da bi u finalu pogodio čak 24 od 25 glinenih golubova i tako se izjednačio s Talijanom Massimom Fabbrizijem, pa je o zlatu odlučivalo raspucavanje. Cernogoraz je pogodio šest puta zaredom, iskoristivši tako Fabbrizijev promašaj u šestoj seriji za uspjeh karijere.
Posljednjeg dana Igara do zlata je stigla i vaterpolska reprezentacija koja je u Londonu ostvarila osam pobjeda u isto toliko nastupa. Nakon pet pobjeda u skupini, u četvrtfinalu su svladali SAD sa 8-2, u polufinalu Crnu Goru sa 7-5, a u finalu Italiju sa 8-6.
Srebrnu medalju u Londonu osvojio je četverac na pariće u sastavu David Šain, Damir Martin, Valent Sinković i Martin Sinković. Ta je posada u razdoblju prije OI pokazala veliki potencijal osvojivši naslov svjetskog prvaka 2010. godine, a vrhunac je doživjela u Londonu gdje se ipak nije mogla uspeti na najviše postolje pored izuzetno jakog njemačkog četverca. U godinama koje su uslijedile naš se četverac raspao, pa će u Riju braća Sinković nastupiti u dvojcu, a Martin u samcu.
Rukometaši su nakon dva zlata (Atlanta 1996, Atena 2004) u Londonu stigli do bronce. I oni su poput vaterpolista u natjecanju u skupini bili stopostotni, u četvrtfinalu su nadigrali Tunis (25-23), no uslijedilo je “finale prije finala” protiv Francuske u kojem su izgubili sa 22-25. Ipak, smogli su snage odličnom utakmicom protiv Mađarske i pobjedom 33-26 osvojiti broncu, dok su Francuzi osvojili zlato 22-21 slavljem protiv Šveđana u finalu. Brončano odličje osvojila je i Lucija Zaninović u taekwondou u kategoriji do 49 kilograma. Nakon dvije pobjede na startu, ona je u polufinalu uvjerljivo izgubila od kasnije pobjednice Kineskinje Wu Jingyu, da bi u borbi za broncu sa 6-5 meksičku predstavnicu Algeriju i donijela treće odličje za Hrvatsku u ovom sportu, nakon bronci Sandre Šarić i Martine Zubčić u Pekingu.
Treće OI zaredom najviše medalja osvojio je američki plivač Michael Phelps, on je u Londonu stigao do četiri zlata (100m leptir, 200m mješovito, 4x200m slobodno, 4x100m mješovito) i dva srebra (200m leptir, 4x100m slobodno) čime je stigao do učinka od čak 22 medalje u karijeri (18 zlata, po 2 srebra i bronce) i tako pretekao rusku gimnastičarku Larisu Latinjinu koja je osvojila 18 medalja (9 zlata, 5 srebra, 4 bronce). Uz Phelpsa veliki broj medalja osvojilo je još troje američkih plivača, Missy Franklin je s četiri zlata (100m leđno, 200m leđno, 4x200m slobodno, 4x100m mješovito) i jednom broncom (4x100m slobodno) bila je najbolja ženska olimpijka u Londonu, a višestruki osvajači medalja bili su i Allison Schmitt (tri zlata, po jedno srebro i bronca) i Ryan Lochte (po dva zlata i srebra i jedna bronca).
Fantastični jamajčanski sprinter Usain Bolt ponovio je uspjeh iz Pekinga obranivši zlata na 100, 200 i 4×100 metara, a domaćine je na atletskim natjecanjima razveselio Mo Farah koji je slavio i na 5,000 i na 10,000 metara.
Tekst se nastavlja ispod oglasa