U Hrvatskoj i dalje postoje nepodmirena pitanja oko povratka židovske imovine, a Sjedinjene Države žele da to bude financijski održivo za Hrvatsku, ali i da žrtve holokausta dobiju pravdu, istaknuo je u četvrtak posebni američki izaslanik za holokaust Thomas Yazdgerdi koji će u studenom po prvi put izvijestiti Kongres o napretku država po tom pitanju.
Yazdgerdi je u Hrvatsku stigao u ponedjeljak, na čelu izaslanstva predstavnika svjetskih židovskih organizacija. Susreo se s ministrom pravosuđa Draženom Bošnjakovićem, predsjednicom Kolindom Grabar-Kitarović, predsjednikom Sabora Gordanom Jandrokovićem i zagrebačkim gradonačelnikom Milanom Bandićem.
Iako je Yazdgerdi već posjećivao Hrvatsku, u četvrtak je u razgovoru s novinarima naglasio kako je ova godina drugačija jer je na snazi takozvani Just Act – kongresni mandat njegovom uredu da se do studenog ove godine preda izvještaj o situaciji u svim državama koje su podržale Terezinsku deklaraciju.
Američki izaslanik je naglasio kako Kongres, na dvostranačku inicijativu, tim mandatom želi provjeriti što su države potpisnice učinile po pitanju posljedica holokausta, deset godina nakon stvaranja deklaracije 2009. godine.
Nazvana prema mjestu Terezino gdje je bio nacistički logor u Češkoj, ona se bavi pitanjima zaštite i brige o osobama koje su preživjele holokaust, pitanjima povrata njihove imovine, edukacije i očuvanja židovske kulture. Potpisalo ju je četrdesetak država, među njima i Hrvatska, no nije pravno obvezujuća.
“Nije tajna da postoje neriješena pitanja oko povrata imovine u Hrvatskoj, kao i u drugim državama, posebice u središnjoj Europi”, rekao je Yazdgerdi.
“Evo nas deset godina nakon deklaracije, što je dobar period da se pogleda što se učinilo”, dodao je.
Istaknuo je kako u Hrvatskoj postoji zakon o povratu imovine, ali da on ima svojih nedostataka. Primjerice, on se bavi imovinom oduzetom od 1945., no ne uzima u obzir onu iz 1941., vremena holokausta.
Svjetska organizacija za povrat židovske imovine (WJRO), dio Yazdgerdijeve delegacije, navodi i kako je proces povrata spor, da se daje samo djelomična odšteta u odnosu na vrijednost imovine, te kako se traži da potraživači trebaju biti hrvatski građani ili građani države koja ima bilateralan dogovor s Hrvatskom, stoji na internetskim stranicama.
WJRO navodi kako su židovske zajednice podnijele više od 135 zahtjeva za povratom imovine. Prije holokausta je u Hrvatskoj živjelo otprilike 40 tisuća Židova, a danas ih je oko 1,7 tisuća, od kojih većina živi u Zagrebu, navodi organizacija.
Ona je 2014. upozorila kako bivšim židovskim vlasnicima u Hrvatskoj prepreku predstavlja i mjera koja se često naziva “Titovim zakonom” kojim je Jugoslavija zabranila preživjelim Židovima da se presele u Izrael 1945. ukoliko se ne odreknu svog jugoslavenskog državljanstva i vlasničkih prava.
Hrvatska pravno nema riješeno ni pitanje imovine koja nema živih nasljednika.
“Mnoge države u slučaju da nema nasljednika po međunarodnom pravu preuzimaju tu imovinu na temelju toga što su vlasnici bili njezini građani. WJRO ne misli da je to dobra ideja, ne zato što ne poštuje međunarodne zakone, nego jer je najbolja praksa, na što su pristale potpisnice Terezinske deklaracije, stvoriti fond kako bi se sredstvima pomoglo preživjelima iz holokausta u državi i diljem svijeta i radilo na obnovi židovskog života”, istaknuo je američki izaslanik i naglasio potrebu stvaranja pravnog okvira za takav fond.
Yazdgerdi ističe kako SAD želi da pitanje povrata imovine bude “financijski održivo za Hrvatsku, ali i pruži osjećaj pravde preživjelima iz holokausta”.
Naglasio je kako su prošla desetljeća od holokausta i kako naglasak nije na novcu, nego na preuzimanju odgovornosti za ono što se dogodilo, priznajući da je ponekad teško otkriti pravo vlasništvo.
“WJRO ne želi stvoriti nepravdu iz nepravde. Ako je netko u dobroj vjeri kupio nekretninu ne znajući da su vlasnici bili Židovi, nema smisla izbacivati ljude”.
Poručio je i kako ne postoji država gdje su riješena sva pitanja holokausta, te da svaka zemlja ima svoja pitanja te vrste – u Sjedinjenim Državama to je rasprava o reparacijama afroameričkim građanima.
Govoreći o dvije komemoracije u Jasenovcu, izrazio je nadu da će vlada i predstavnici manjina shvatiti da mora doći do dijaloga i otvorenosti, te kako se taj proces treba dogoditi što prije.
Otkrio je kako s predsjednicom Grabar-Kitarović, koja je u veljači rekla kako treba razlikovati “Za dom spremni” kao službeni, kompromitirani pozdrav Nezavisne države Hrvatske od istog pokliča pripadnika postrojbi Domovinskog rata, nije razgovarao o tom pitanju, no da je američki veleposlanik Robert Kohorst tu bio jasan.
“Iako sve zemlje trebaju štititi slobodu govora i političkog izražavanja, postoje neki izrazi kojima nema mjesta u modernom društvu”, napisao je ambasador Robert Kohorst na Twitteru u veljači o tom pozdravu, nekoliko dana nakon što je predsjednica na konferenciji za medije kazala da nije riječ o povijesnom hrvatskom, nego o kompromitiranom pozdravu i nekoliko dana prije no što je govorila o iznimci u kontekstu postrojbi Domovinskog rata.
“Izrazi koji potiču mržnju i nemjerljivu patnju ne samo za Židove, nego i za Srbe, Rome i političke neprijatelje je nešto čime se bilo koja država treba ozbiljno baviti”, zaključio je Yazdgerdi u četvrtak.
Tekst se nastavlja ispod oglasa