Politički analitičari doc. dr. Dražen Barbarić i Milan Sitarski ocijenili su pogrešnim teze člana Predsjedništva BiH Predsjedništva Željka Komšića kako približavanje Europskoj uniji znači dokidanje kolektivnih prava te su istaknuli kako je moguće pomiriti presude Suda za ljudska prava u Strasbourgu u slučaju Sejdić-Finci te Ustavnoga suda BiH u predmetu Ljubić.
“Ja ne vidim mogućnost opstanka i prosperiteta BiH u smislu ravnopravnosti konstitutivnih naroda, što je njezin ustavni temelj, ali i primjene univerzalnih prava građana bez pomirenja ova dva načela. Zapravo meni se čini da ova dva pravna normiranja koja imamo kroz dvije presude po apelacijama Bože Ljubića, odnosno Sejdić-Finci nisu u kontradiktornome odnosu. Dapače!”, rekao je profesor Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru doc. dr. Dražen Barbarić.
>Komšić u svoj ured u Predsjedništvu BiH vratio portret Tita te izbacio zastavu Herceg-Bosne
Po njegovim riječima tradicija BiH, ali i brojni europski primjeri demantiraju Komšića, kojega su na zadnjim izborima preglasavanjem izabrali Bošnjaci, s tvrdnjama kako približavanja Europskoj uniji podrazumijeva dokidanje kolektivnih prava konstitutivnih naroda.
“Ova komponenta kolektivnih prava apsolutno nije nepoznanica, ali se ona izvodi na različite načine u različitim sustavima. Ona je zapravo ugrađena u same temelje Europe od Španjolske, Belgije, Sjeverne Irske, Italije, Cipra, Južnog Tirola. Pa vidite da je cijelo pitanje Brexita zapelo zbog Sjeverne Irske”, istaknuo je Barbarić.
Za člana stručnog tima uglednog Instituta za društveno-politička istraživanja (IDPI) Milana Sitarskog BiH je zemlja predstavničke, a ne pripadničke demokracije zbog čega je za legitimno predstavljanje bitna nacionalna pripadnost birača, a ne kandidata koji trebaju predstavljati te birače.
“Glede nacionalne pripadnosti birača i njihovog legitimnog predstavljanja, idealno bi bilo da pripadnici svakoga konstitutivnog naroda i ostalih mogu glasovati za sve predstavnike tih skupina neovisno o mjestu prebivališta u BiH. Za to je, međutim, nužno izmijeniti i Ustav BiH, kako bi primjerice svi Hrvati iz oba entiteta mogli glasovati za hrvatskog člana Predsjedništva, svi Srbi za srpskog i svi Bošnjaci za bošnjačkog, čime bi se se ispunile presude”, rekao je Sitarski.
Rekao je kako je IDPI izradio nekoliko prijedloga kojim se rješavaju sve presude Suda za ljudska prava u Strasbourgu, ali i Ustavnoga suda BiH u predmetu Ljubić.
Sud za ljudska prava u Strasbourgu je presudom 2009. ocijenio diskriminatornim nemogućnost da se predstavnici manjina mogu kandidirati na izborima za najviše pozicije u vlasti. Istodobno Ustavni sud BiH je 2016. po apelaciji Ljubić ocijenio kako je moguće manipulirati s izborom legitimnih predstavnika naroda u gornji nacionalni Dom naroda, što se posebno odnosi na izbor hrvatskih predstavnika u županijama u kojima je ovaj narod u manjini.
