U Kini u nedjelju počinje summit o novom “Putu svile”, projektu za koji se zalaže predsjednik Xi Jinping čiji cilj je učvršćivanje političkih, geostrateških i komercijalnih veza Pekinga.
U Pekingu će se razgovarati o najambicioznijem projektu današnjice koji će redefinirati globalno gospodarstvo 21. stoljeća integriranjem Europe, Azije i Afrike u do sada neviđeno moćnoj mreži prijevoza i komunikacijske infrastrukture. Radi se, dakako, o kineskoj inicijativi Pojasa svile i Puta svile.
Forum “Jedan pojas, jedan put” održava se u nedjelju 14. i ponedjeljak 15. svibnja. Zasniva se na strategiji koju je kineski predsjednik pokrenuo 2013. u cilju stvaranja infrastrukture i bližih odnosa zemalja Euroazije duž novog “Puta svile” koridora za isporuku robe s istoka.
Biti će prisutno 110 zemalja svijeta i 28 šefova vlada i država. Sigurno će biti predsjednici Rusije, Turske, Indonezije, Kazahstana, Vijetnama, Pakistana i niza drugih značajnih država. Neće biti predsjednika SAD-a, Japana, Indije, Singapura, Australije i većine europskih zemalja.
Put Svile i strateške silnice
Da bi bolje shvatili strateške i druge odrednice ovog susreta, treba razumjeti da u svijetu trenutno postoje tri dominantne silnice za geostratešku i ekonomsku dominaciju u svijetu sa stožernim točkama u Kini, Rusiji i SAD-u, dok je Europa gotovo out. Prve dvije biti će prisutne na summitu, a SAD neće.
Admiral Domazet tvrdi: „U ovom trenutku, postoje tri geopolitička tabora u svijetu. Prvi je Rusija i neoazijatizam s ciljem prodora u središnju i južnu Europu te na Bliski istok. Drugi je tabor kineska telurokracija, koja je do sada bila kopnena, ali je krenula u projekciju svoje moći na moru i to na južno i istočno Kinesko more, a počela je usporavati prevladavajuću moć SAD-a na Tihom oceanu. Treća geopolitika je i tabor anglosaksonskog atlantizma, a poprište je srednji Bliski istok, tzv. put svile, a drugo područje sučeljavanja je Europa. U ovakvoj podjeli, Europa više ne predstavlja ozbiljnog igrača.“
Na tzv. Putu svile nalazi se i oko njega, od jugoistoka Europe, preko Crnog mora, Kavkaza i Kaspijskog jezera do Kazahstana, više od 60 posto svjetskih zaliha fosilnih goriva i gotovo dvije trećine svjetskih zaliha pitke vode. Hrvatska se nalazi na jednim od troje ulaznih vrata na Put Svile i zato ovo područje ima izuzetnu geostratešku vrijednost.
