Armenski parlament sastaje se u utorak kako bi izabrao premijera te zemlje u južnom Kavkazu, koju već tri tjedna potresaju protuvladini prosvjedi, a jedini kandidat je oporbeni vođa Nikol Pašinjan.
Oporbeni zastupnik i nekadašnji novinar Nikol Pašinjan (42), koji je vodio prosvjed protiv vladajuće elite, pojavljuje se pred kolegama drugi put u osam dana, nakon prvog neuspjeha prošlog tjedna.
Prvog svibnja, kad je također bio jedini kandidat, nije uspio skupiti 53 potrebna glasa jer su ga protivnici iz vladajuće Republikanske stranke, koja raspolaže s 58 od 105 mjesta, blokirali.
No, dan nakon neuspjeha, tvrdio je da ima dovoljno glasova da bude izabran, ustvrdivši da su “sve parlamentarne skupine rekle da će podržati njegovu kandidaturu” za premijerski položaj.
Šefu vlade proširene su ovlasti u toj bivšoj sovjetskoj republici nakon ustavne reforme, dok predsjednik ima prvenstveno počasnu funkciju.
Po analitičarima, zastupnici vladajuće stranke napravili su obrat kako bi zadržali kontrolu u parlamentu, koji se treba raspustiti ako ne uspije izabrati premijera drugi put zaredom.
Čelnik vladajuće Republikanske stranke Vahram Bagdasarjan rekao je prošli tjedan u parlamentu da će njegova stranka 8. svibnja podržati svakoga kandidata – uključujući Pašinjana – ako ima potporu trećine zastupnika.
“Objavljujemo da Republikanska stranka neće imati kandidata za premijersko mjesto”, rekao je Bagdasarjan. “Osigurat ćemo potporu kandidatu za kojeg je trećina parlamentarnih zastupnika, bilo da je to Pašinjan ili tko drugi, i 8. svibnja Armenija će imati novog premijera”.
Izvanredna sjednica parlamenta treba početi u utorak u 10 sati po lokalnom vremenu.
Armenija, bivša sovjetska republika na Kavkazu, od 13. travnja je u neviđenoj političkoj krizi: u prosvjedima je 23. travnja ostavku podnio Serž Sargsjan koji je šest dana ranije u parlamentu izabran za premijera pošto je deset godina obnašao predsjedničku dužnost.
Kriza dodatno destabilizira Armeniju, malenu zemlju na južnom Kavkazu, već oslabljenu zbog višedesetljetnog teritorijalnog spora sa susjednim Azerbajdžanom.
Prosvjednici zamjeraju Sargsjanu, 63-godišnjem bivšem vojnom dužnosniku, da nije uspio smanjiti siromaštvo i korupciju tijekom deset godina na vlasti te da je oligarsima prepustio kontrolu nad gospodarstvom Armenije, zemlje s 2,9 milijuna stanovnika.
Tekst se nastavlja ispod oglasa