Tek rijetki komentari političara i činjenica da je u polovici države neradni dan zbog entitetskog praznika podsjećaju u petak u Bosni i Hercegovini da se navršilo devetnaest godina od potpisivanja Daytonskog sporazuma, kojim je okončan četvorogodišnji krvavi rat u toj zemlji.
Tog 21. studenoga 1995. godine u bazi američkih zračnih snaga “Wright-Patterson” kod gradića Dayton u državi Ohio tadašnji hrvatski predsjednik Franjo Tuđman, predsjednik Predsjedništva BiH Alija Izetzbegović i predsjednik Srbije Slobodan Milošević potpisali su dokument kojim je označen prekid ratnih sukoba i uspostava države BiH na novim političkim, organizacijskim i ustavnim načelima.
Devetnaest godina kasnije nitko u BiH nije pretjerano sretan onim što je donio taj sporazum osim činjenice da je okončao ratna stradanja u kojima je u BiH izgubilo život više od 100 tisuća ljudi.
Dan potpisivanja Daytonskog sporazuma ipak se u Republici Srpskoj obilježava kao entitetski praznik pa tamo u petak ne rade državne ustanove i škole.
Za razliku od tog entiteta, u Federaciji BiH običan je radni dan, a tamo će se praznovati 25. studenoga i to kao Dan državnosti BiH. Taj se pak datum neprekidno obilježava od proglašenja neovisnosti BiH 1992. godine u znak prisjećanja na zasjedanje Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja BiH (ZAVNOViH) u Mrkonjić-gradu 1943. godine kada su postavljeni pravni temelji uspostave BiH kao posebne federalne jedinice u sastavu tadašnje Jugoslavije i time obnovljena njena državnost.
U RS-u pak drže kako taj datum nema nikakve veze sa sadašnjom BiH, koju ujedno smatraju tek “državnom zajednicom” nastalom 1995. godine.
Obilježavanje Daytona u funkciji veće samostalnosti RS
Napadno inzistiranje na obilježavanju obljetnice potpisivanja Daytonskog sporazuma za predsjednika RS Milorada Dodika godinama je povod da inzistira na što široj samostalnosti tog entiteta.
“Od ključne je važnosti da se poštuje ono što piše u Daytonskom sporazumu. Veoma je važno sačuvati balans u BiH uspostavljen sporazumom i nikakva centralizacija funkcija više nije moguća”, kazao je Dodik lokalnim medijima u povodu 19. obljetnice sporazuma iz Daytona dodajući kako je bit izvornog dokumenta protekliH godina mijenjana “nasiljem visokih predstavnika”.
Aludirao je time na nastojanja da se ojačaju institucije BiH kao države, za koju Dodik tvrdi da bi se trebala baviti samo vanjskim poslovima i vanjskom trgovinom dok bi sve ostalo moralo biti prepušteno entitetima.
Sadašnji visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Valentin Inzko je u povodu 19. obljetnice potpisivanja Daytonskog sporazuma istaknuo kako nema dvojbe da je ta zemlja u proteklom razdoblju doživjela značajne promjene, uključujući tu i uspostavu institucija koje su danas važno obilježje države i o čemu nije bilo napisano ništa u Daytonu.
“To su uspostava potpuno nezavisne Središnje banke, stabilna valuta, jedinstvene osobne i putne isprave, registarske tablice i državni simboli, carinska i porezna reforma, Granična policija BiH, SIPA i ujedinjenje oružanih snaga”, podsjetio je Inzko na neke primjere.
Brojne od tih reformi provedene su upravo zahvaljujući odlučnom djelovanju ranijih visokih predstavnika, koji su imali ovlasti nametati zakone i smjenjivati izabrane dužnosnike ako bi se oni protivili reformama.
Inzko formalno i dalje ima iste takve ovlasti, no u praksi ih ne može koristiti jer su ključne zapadne zemlje, koje čine Vijeće za provedbu mira u BiH (PIC), prije više od deset godina odlučile da takvih intervencija više neće biti te kako reforme moraju provoditi domaći političari.
Inzko: Prilika za novi početak
Inzko je stoga u petak mogao konstatirati tek kako je proteklih godina zaustavljen napredak u procesu euroatlantskih integracija tako da je sada vrijeme za novi zamah.
“Nedavni izbori i formiranje vlada prilika su za novi početak”, poručio je Inzko pozvavši sve političke stranke da ispune svoja predizborna obećanja o oporavku gospodarstva, povećanju zaposlenosti i pridruživanju EU i euroatlantskim strukturama.
Inzko je obećao kako će međunarodna zajednica pomoći na tom putu koliko god može, istaknuvši da je odgovornost ipak na domaćim političarima.
Jedan od živih svjedoka pregovora vođenih u Daytonu, ratni predsjednik parlamenta Republike BiH Miro Lazović, slikovito je pak kritizirao pristup međunarodne zajednice Bosni i Hercegovini opisavši je kao zatočenika kojemu su noge okovane lancima dok se od njega traži da trči, u ovom slučaju ka Europi.
“Učvršćivanjem mira u BiH Daytonskom je sporazumu istekao rok i on je sam sebe doveo u poziciju da se mora mijenjati”, smatra Lazović.
Po njegovu mišljenju, ključ svega je Aneks IV sporazuma koji zapravo predstavlja ustav BiH. Upravo promjena ustava prva je odrednica programskih načela stranaka i koalicija za uspostavu vlasti u BiH, što su ih ranije ovog tjedna potpisali čelnici HDZ BiH, Stranke demokratske akcije (SDA) i Demokratske fronte (DF) koje bi trebale činiti okosnicu nove vlasti u BiH na temelju rezultata izbora provedenih 12. listopada.
Ove su se stranke obvezale kako će u predstojećem razdoblju raditi na donošenju ustavnih rješenja kojima bi se osigurala puna ravnopravnost Bošnjaka, Hrvata i Srba kao konstitutivnih naroda, zajedno s ostalima i svim drugim građanima BiH na cijelom teritoriju države što sada nije slučaj.
Diskriminacija građana BiH na temelju nacionalne pripadnosti, ali i mjesta gdje žive, najbolje se vidi u izbornom procesu, u kojemu o nacionalnosti i prebivalištu ovisi može li netko imati pravo biti biran, primjerice, u Predsjedništvo BiH. To pravo danas nemaju pripadnici nacionalnih manjina, no član Predsjedništva ne može biti ni netko tko je Hrvat, Srbin ili Bošnjak a živi u “pogrešnom” entitetu.
Tekst se nastavlja ispod oglasa