Rezultati općih izbora provedenih 12. listopada u Bosni i Hercegovini otvorili su različite mogućnosti postizbornog koaliranja, no političke su stranke za sada oprezne u procjenama kako bi mogla izgledati nova izvršna vlast.
Točna raspodjela zastupničkih mjesta u državnom i entitetskim parlamentima još nije poznata jer za to valja sačekati prebrojavanje svih glasačkih listića, uključujući one iz inozemstva koji još pristižu poštom, no prvi izračuni potvrđuju kako će u slučaju bošnjačkih stranaka glavnu riječ voditi Stranka demokratske akcije (SDA), kod hrvatskih će to biti HDZ BiH, dok su kod srpskih za sada su podjednaki izgledi da to bude Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika ali i Srpska demokratska stranka (SDS).
U Zastupničkom domu parlamenta BiH, koji broji 42 mjesta, SDA će imati između 9 i 11 zastupnika, Demokratska fronta (DF) Željka Komšića i Savez za bolju budućnost (SBB) Fahrudina Radonića mogu računati na po četiri ili pet zastupničkih mjesta, HDZ BiH tri ili najviše četiri, dok će HDZ 1990. imati jednog zastupnika.
Socijaldemokratska partija BiH (SDP BiH), koja je u prethodnom sazivu imala čak osam zastupnika a sada je doživjela strmoglavi pad popularnosti, vjerojatno će imati tek tri zastupnika.
Za sada se čini da među njima neće biti do sada neprikosnovenog lidera te stranke Zlatka Lagumdžije iako je on bio nositelj liste jer su birači, prema dostupnim informacijama, iskoristili preferencijalni model glasovanja i preskočili njegovo ime pri zaokruživanju kandidata SDP-a.
Slična sudbina SDP-ovoj zadesila je i Dodikov SNSD, koji je sa osam mandata spao na za sada sigurna četiri, a na toliko može računati i SDS koji je i do sada imao toliko zastupnika.
Preostala mjesta podijelit će nekoliko manjih stranaka no valja priačekati i na obračun tzv. kompenzacijskih mandata na temelju glasova što su ih dobile stranke koje nisu prešle izborni prag, a dobit će ih stranke koje su ušle u parlament pa će tako one jake postati još jače.
Na sličan omjer snaga može se računati i u Zastupničkom domu parlamenta Federacije BiH, kao i u Narodnoj skupštini Republike Srpske.
Novi član Predsjedništva BiH i predsjednik HDZ BiH Dragan Čović potvrdio je kako je “već obavio neke razgovore” o budućoj vlasti.
“Evidentno je da će dvije ili tri bošnjačke stranke imati utjecaj na definiranje izvršne vlasti. SDA, SBB i vjerojatno DF. Kod Hrvata će to biti HDZ BiH, a vidjet ćemo kod Srba”, kazao je Čović kako ga u utorak citira “Dnevni avaz”.
Predsjednik RS Milorad Dodik je još u ponedjeljak na upit o tome tko mu je poželjan partner u vlasti na državnoj razini kazao kako je to upravo Čović i njegov HDZ, dok se o favoritima na bošnjačkoj strani nije očitovao.
Iz najjače bošnjake stranke SDA stižu tek neodređene izjave o mogućim koalicijama. Njen čelnik i stari-novi član Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović je u izbornoj noći, kada je bilo izvjesno da ta stranka pobjeđuje, kazao kako su oni koji su se u predizbornoj kampanji služili neistinama “sami sebe diskvalificirali” kao potencijalni partneri u vlasti. Nikoga nije izravno spomenuo, no očevidno je aludirao na Radončića, čelnika SBB-a, koji je uz potporu svojih medija brutalno napadao Izetbegovića optužujući ga za lopovluk i korupciju.
Potpredsjednik SDA Sadik Ahmetović u utorak je ipak kazao kako će se razgovarati “sa svim političkim strankama” nakon što se utvrde načela na kojima bi se ti pregovori temeljili, a riječ je o priključenju NATO-u i europskim integracijama, poboljšanju gospodarskog stanja, zapošljavanju i borbi protiv kriminala i korupcije.
“Tijela stranke će donijeti odluku tko je na temelju tih načela najbolji partner”, kazao je Ahmetović kako ga citira “Oslobođenje”.
U Komšićevom DF-u, stranci koju su mediji u BiH odmah po proglašenju izbornih rezultata prozvali “najpoželjnijom udavačom”, također su suzdržani u komentiranju mogućih koalicija.
“Stajalište DF-a je da nećemo ulaziti u koalicije po svaku cijenu. Imat ćemo svoje uvjete, a oni su jak gospodarski program i zapošljavanje”, kazao je glavni tajnik DF-a Sifet Podžić.
Predstavnici političkih stranaka sa srpskim predznakom čekaju konačne rezultate izbora kako bi znali tko će i kako moći sastaviti vlast.
Milorad Dodik se, međutim, već suočio s nekom vrstom ucjene svog dosadašnjeg koalicijskog partnera, malene stranke Demokratski narodni savez (DNS), čiji je predsjednik Marko Pavić u ponedjeljak najavio kako će tražiti da novi predsjednik entitetske vlade bude kandidat DNS-a.
Izjednačena izborna utrka SNSD-a i ujedinjene oporbe otvorila je mogućnosti da novu vladu u konačnici predvodi SDS, ali i da niti jedan blok ne okupi potrebnu većinu pa da se mora uspostaviti tzv. velika koalicija najjačih stranaka. O tome bi onda ovisilo i sudjelovanje stranaka iz RS u vlasti na državnoj razini.
Čelnik SDS-a Mladen Ivanić, čija pobjeda u utrci za srpskog člana Predsjedništva BiH, uz ulazak DF-a u parlamente, predstavlja najznačajniju promjenu što su je donijeli protekli izbori, kazao je kako je još rano za procjene o koalicijama. Nije isključio mogućnost da na entitetskoj razini u RS-u bude jedna vladajuća koalicija, a na državnoj neka sasvim druga.
“Ja ću se baviti puno više gospodarstvom, neusporedivo više nego što su se do sada članovi Predsjedništva BiH bavili”, najavio je Ivanić koji je ranije obnašao dužnost ministra vanjskih poslova BiH, bio je predsjednikom vlade RS, a još prije rata bio je članom predsjedništva tadašnje Socijalističke republike BiH.
Tekst se nastavlja ispod oglasa