Novi krug pregovora o izmjenama izbornog zakona između predstavnika političkih stranaka u Bosni i Hercegovini uz posredovanje predstavnika međunarodne zajednice, koji je okončan u utorak, ponovo nije doveo ni do kakvog konkretnog dogovora, no diplomati uključeni u pregovore tvrde kako je ozračje tijekom pregovora bilo “pozitivno” te kako je jasno da svi žele dogovor koji bi mogućio provedbu izbora i nesmetanu uspostavu nove vlasti.
U dvodnevnim pregovorima, vođenim u Sarajevu s čelnicima najvećih hrvatskih i bošnjačkih stranaka, sudjelovali su i zamjenik pomoćnika američkog državnog tajnika Matthew Palmer, ravnateljica pri Europskoj službi za vanjske poslove (EEAS) za zapadnu Europu, zapadni Balkan i Tursku Angeline Eichhorst, američka veleposlanica u BiH Maureen Cormack te šef delegacije EU u BiH Lars-Gunnar Wigemark.
Palmer je nakon pregovora novinarima kazao kako, unatoč činjenici da još nema konačnog rješenja ,ima napretka te kako su stranke bliže dogovoru nego što su to bile ranije.
“Radimo zajedno kako bi osigurali sporazum koji će osigurati nesmetanu provedbu izbora i uspostavu vlasti”, kazao je Palmer potvrđujući kako je rješavanje ovog pitanja veoma važno za Washington jer američka administracija želi da se izbori provedu na korektan način i da se odmah nakon njih uspostavi nova vlast u BiH.
Eichhorts je kazala kako je sastanak održan u pravom trenutku kako bi se pronašle “realistične opcije”.
“Poruka iz Bruxellesa je kako želimo da se ova opitanja riješe, a da BiH nastavi provoditi reforme koje će je dovesti do članstva u EU”, kazala je ova dužnosnicca EEAS.
Američka veleposlanica Cormack je pak kazala kako je sada ključno da stranke nastave s naporima ne bi li se došlo do trajnog rješenja i kako očekuje da se to dogodi idućih tjedana.
“To mora biti lokalno rješenje”, kazala je Cormack, dok je veleposlanik EU Wigemark potvrdio kako je fokus sada isključivo na načinu biranja zastupnika u Domu naroda parlamenta Federacije BiH.
Zapreka postizanju sporazuma ranije je bilo inzistiranje HDZ BiH da se “u paketu” dogovori i novi način biranja članova Predsjedništva BiH, što su bošnjačke stranke odbijale pozivajući se na činjenicu da to nije sastavni dio odluke Ustavnog suda BiH koji je još 2016. godine osporio neke od odredbi izbornog zakona po prizivu Bože Ljubića.
“Nije tajna da se presuda različito tumači u raznim strankama, no svima je jasno kako je najvažnije naći rješenje za provedu izbornih rezultata”, kazao je Wigemark.
Opći izbori u BiH raspisani su za 7. listopada, no bez rješenja za način izbor zastupnika u Domu naroda parlamenta Federacije BiH jer je Ustavni sud BiH ranije stavio izvan snage odredbe izbornog zakona koje su regulirale to pitanje.
U biti je riječ o zahtjevu hrvatskih stranaka da se zastupnici nacionalnih klubova u gornjem domu entitetskog parlamenta biraju iz onih županija u Federaciji BiH u kojima su pripadnici nekog od konstitutitivnih naroda razmjerna ili apsolutna većina stanovništva.
Na taj način nastoji se spriječiti izborni inženjering koji je, primjerice, stranakama koje okupljaju pretežito Bošnjake omogućavao da iz svojih redova u hrvatski klub u Domu naroda imenuju svoje članove hrvatske nacionalnosti i time bitno utječu na uspostavu izvršne vlasti i donošenje zakona.