Željko Komšić pobijedio je u utrci za hrvatskog člana predsjedništva BiH, osvojivši 45.000 glasova više od glavnog konkurenta Dragana Čovića, pokazuju podaci izbornog povjerenstva nakon 80 posto prebrojanih listića. Za kandidata Demokratske fronte Komšića glasalo je više od 168 tisuća, a za predsjednika HDZ BiH Čovića nešto manje od 123 tisuće birača. U postocima, Komšić osvaja 51 posto, a aktualni hrvatski član predsjedništva Čović 37 posto glasova.
Na ishod izbora ne može utjecati ni oko 24 tisuće glasova Hrvata iz BiH koji žive u inozemstvu i mogli su glasati putem pošte.
“Želim služiti svim građanima BiH i svima im stojim na raspolaganju”, kazao je Komšić u nedjelju navečer, ponovivši poruku iz svoja prethodna dva mandata u predsjedništvu 2006. i 2010.
“Ja sam vaš predsjednik, glasovali vi za mene ili ne”, rekao je Komšić Hrvatima najavivši kako će se truditi da ne napravi niti jednu grešku i da opravda ukazano povjerenje.
On je uoči izbora reagirao na dolazak hrvatskog premijera Andreja Plenkovića u Mostar i davanje potpore Čoviću izjavivši kako dužnosnici iz Hrvatske i Srbije “upadaju u BiH poput razbojnika i hajduka” miješajući se u izborni proces.
Njegov najjači protukandidat Čović neizravno je, nešto prije ponoći u Mostaru, priznao poraz u izbornoj utrci. Rekao je kako je zahvalan prije svega hrvatskom glasačkom tijelu i onima koji su podržali HDZ i Hrvatski narodni sabor (HNS).
“Ta potpora bila je iznad očekivanja”, kazao je Čović ustvrdivši kako je dobio potporu više od 80 posto hrvatskog biračkog tijela u BiH.
Ističući kako žali jer su Bošnjaci odlučili izabrati dva člana predsjedništva, Čović je rekao kako su Bošnjaci trebali shvatiti da ne mogu Hrvatima birati predstavnike ni u državnom vrhu niti u domovima naroda, jer je to je put nazadovanja i može izazvati “neviđenu krizu”.
Bošnjački član tročlanog predsjedništva bit će Šefik Džaferović, a srbijanski Milorad Dodik.
Nepravedan izborni sustav glasovima Bošnjaka nameće Hrvatima predstavnika
Predsjedništvo Bosne i Hercegovine je skupni poglavar države Bosne i Hercegovine i čine ga tri člana, jedan Bošnjak, jedan Hrvat i jedan Srbin.
Njegov sastav, izbor članova, način odlučivanja i nadležnosti uređeni su Ustavom BiH, Izbornim zakonom BiH i Poslovnikom Predsjedništva BiH.
Predsjedništvo BiH ima tri člana, jednog Bošnjaka, jednog Hrvata i jednog Srbina. Bošnjački i hrvatski član Predsjedništva biraju se izravno s područja Federacije Bosne i Hercegovine, a srpski član Predsjedništva bira se izravno s područja Republike Srpske.
Člankom V. 1. a) Ustava BiH je propisano da će članovi Predsjedništva biti birani izravno u svakom entitetu, tako da svaki glasač glasuje za popunjavanje jednog mjesta u Predsjedništvu, u skladu s Izbornim zakonom BiH kojeg donosi Parlamentarna skupština BiH. Tim je rješenjem omogućeno da pripadnici brojnijeg konstitutivnog naroda mogu dati jedan dio glasova za člana Predsjedništva iz reda drugog konstitutivnog naroda i na taj način utjecati na izbor oba kandidata. Takva situacija odnosi se samo na Federaciju BiH, gdje svaki registrirani birač može glasovati ili za bošnjačkog ili za hrvatskog člana Predsjedništva, no ne i za obojicu.
Konkretno, u Predsjedništvo BiH ulaze bošnjački i hrvatski kandidat, neovisno jesu li pobijedili glasovima Bošnjaka ili Hrvata. Bošnjaci čine oko 80 % stanovništva u Federaciji BiH, tako da mogu izabrati i bošnjačkog i hrvatskog člana Predsjedništva BiH.
To se dogodilo 2006. godine i 2010. godine kad je Željko Komšić, kandidat SDP-a, glasovima Bošnjaka izabran za hrvatskog člana Predsjedništva BiH, a ponovilo se i 2018. kad je kao kandidat Demokratske fronte ponovno došao na isto mjesto.
‘Narušeno biranje legitimnih narodnih predstavnika’
Saborski zastupnika HDZ-a Božo Ljubić izjavio je u HRT-ovom Studiju 4 kako je važno da se izborni sustav vrati u okvire ustavnosti. Što se tiče pravednosti to podrazumijeva da tri konstitutivna naroda u Bosni i Hercegovini budu jednakopravna u izbornom procesu. To znači da je svaki od ta tri naroda u stanju izabrati svoje legitimne narodne predstavnike u institucije koje su ustavom predviđene za zastupanje – Predsjedništvo BiH te Domovi naroda na razini entiteta i države. Sve je to narušeno nametnutim izmjenama ustava iz 2002. godine, kazao je Ljubić ranije.
Božo Ljubić: Važno da se izborni sustav BiH vrati u okvire ustavnosti
Bakir Izetbegović gostovao je ranije HRT-ovoj emisiji “Nedjeljom u dva”.
Odgovarajući na pitanje o izbornom zakonu te mogućnosti da predstavnici Hrvata u Predsjedništvo BiH i Dom naroda BiH budu izabrani bošnjačkim glasovima, Izetbegović je kazao da se ta priča predimenzionira. “Teza je da od 17 Hrvata koliko ih ima u Domu naroda Federacije BiH, Bošnjaci namjeravaju izabrati šest Hrvata. Od toga se napravila fama. Od 17 Hrvata je 14 iz HDZ-a i HDZ-a 1990. Onda se nama imputira da namjeravamo nešto. Nikada nismo pretendirali izabrati hrvatskog člana Predsjedništva. Dapače, trudili smo se da taj problem riješimo zajedno”, rekao je Izetbegović.
“Tu je vrlo suptilan balans građanskog principa i etničkog. Ne možete vi samo pomesti građanski princip”, dodaje.
“Dogodilo se da Željko Komšić u Predsjedništvo BiH bude izabran navodno glasovima Bošnjaka. Ja ne znam koliko je Hrvata, Srba i Bošnjaka za njega glasovalo”, kazao je. Na to mu je urednik i voditelj Aleksandar Stanković rekao kako ne vjeruje da ne zna da su Bošnjaci dva puta birali za redom člana Predsjedništva BiH. Izetbegović je potom odgovorio da prema njegovom mišljenju vjerojatno i jesu. “Mi smo htjeli riješiti taj problem. U našem ustavu se ne brani nikome da glasuje za bilo koga”, kazao je tada Izetbegović.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
