Politolog i stručnjak za sigurnosnu politiku Mirko Bilandžić za Narod.hr podsjeća da je pokušaj atentata na Donalda Trumpa nastavak kontinuiteta u američkoj politici. Bilandžić ne smatra da bi pobjeda Trumpa na predsjedničkim izborima donijela dramatične promjene ni u SAD-u ni u svijetu.
Upozorava međutim na trend radikalizacije i podijeljenosti društva, što je u međuodnosu s djelovanjem političkih institucija.
“Dogodilo se nešto što je na žalost kontinuitet u američkoj politici. Ako uzmemo razdoblje od sredine 19. stoljeća do danas, od ukupnog broja od 46 američkih predsjednika u 150 godina njih 10 i trojica predsjedničkih kandidata su bili mete atentata“, podsjeća Bilandžić.
Ti atentati, upozorava, su bili prvenstveno forma terorističkog djelovanja. “Atentat je jedan od zaštitnih znakova kad je u pitanju modus operandi terorizma. Atentat može biti s političkim motivima i uzrocima, a može biti i sa nekim drugim”.
Nisu svi atentati u američkoj povijesti bili klasični terorizam, podsjeća Bilandžić
Atentati u američkoj povijesti, naglašava Bilandžić, “nisu svi bili klasični terorizam, već su neke atentate počinile ili mentalno nestabilne osobe ili je to bila posljedica nekih privatnih pobuda ili motiva”.
>Trump pomirljiv nakon atentata: Bit ću predsjednik svih Amerikanaca, a ne samo polovice
Sve te atentate međutim “određuje američki politički kontekst. Nema ničeg vanjskog”.
Bilandžić napominje da su vanjski elementi vidljivi u samo tri slučaja, “ali samo marginalno”.
Kao prvi od ta tri slučaja je anarholiberalizam kao prvi val terorizma, pod utjecajem anarholiberalističkih ideja ili globaliziranog anarholiberalističkog pokreta koji je bio vezan i uz imigraciju i migraciju, što je imalo “određene utjecaje da su ubijeni 1881. predsjednik Garfield i 1901. McKinley.”
“Drugi put kada možemo naći neke vanjske elemente, to je 1950. i pokušaj atentata na tadašnjeg predsjednika Harryja Trumana, a u kontekstu zahtjeva Portorika za neovisnošću od Amerike”, podsjeća.
Svaki od atentata bio je prekretnica u američkoj povijesti
“Sve ostalo je unutarnjopolitički kontekst SAD-a, a isti taj kontekst imamo i sada. To je okvir u kojemu se dogodio atentat na bivšeg predsjednika, odnosno predsjedničkog kandidata”, pojašnjava Bilandžić.
Napominje da je svaki od tih atentata bio prekretnica u američkoj povijesti. “Svaki od tih atentata crnim je slovima upisan u američku povijest, pri čemu su dva atentata bila posebna prekretnica”, kaže Bilandžić.
“Prvi je atentat na Abrahama Lincolna, a drugi je na karizmatičnog 35. predsjednika SAD-a Johna Kennedyja. To je”, napominje, “ostao jedini atentat od svih o kojem ništa ne znamo”.
>Slučaj Trumpova osiguranja: Je li još uvijek moguće ustrajati na ‘muškim’ i ‘ženskim’ poslovima?
“Navodno znamo izvršitelje, ali kontekst, uzroke, nalogodavce, razloge, to ne znamo. To je ostalo nešto najkontroverznije. Kažu da ćemo znati puno više 2038. Zašto? Po američkim zakonima mora proći 75 godina od nekog događaja da se deklasificira sva tajna dokumentacija administracije, uključivo i CIA-e, u odnosu na taj događaj”.
Atentat će imati utjecaj na izbore, kao i na poziciju SAD-a u svijetu
“To je jedini atentat, uz atentat na Svetog Oca 1981., koji je u svjetskim razmjerima ostao velika zagonetka, veliki misterij, jer ne znamo zaključno ništa o tome”, dodaje Bilandžić.
Taj unutarnjopolitički kontekst determinanta je i u slučaju atentata na Donalda Trumpa, napominje.
“I taj će atentat imati svoj utjecaj, kao i svi ostali, već ima utjecaj, nesporno je da će imati utjecaj na unutarnjoj razini, na predsjedničke izbore. Imat će po toj logici ekstenziju utjecaja i na međunarodnu razinu, na poziciju SAD-a u svijetu. Stoga, i na sve izazove u globalnim geostrateškim i geopolitičkim odnosima”, pojašnjava.
Bilandžić naglašava da nije poznato zašto se dogodio atentat na Trumpa, odnosno da nije poznat neposredni motiv.
“Da li ćemo ga spoznati to je neizvjesno, s obzirom da je neposredni izvršitelj ubijen. Ali ono što znamo sigurno, znamo kontekst. Taj je kontekst duboka polarizacija Amerike“, naglašava.
Bilandžić upozorava na polarizaciju Amerike i krizu demokracije
“Taj je kontekst socijalna, kulturna, politička podjela SAD-a, taj je kontekst kriza demokracije, kriza političkog sustava”, navodi Bilandžić, ukazujući na oštrinu retorike u kojoj politički suparnici postaju neprijatelji.
“A onda imate situaciju s obzirom na utjecaje koje takvi nastupi imaju na društvo, ali društvo koje je bitno militarizirano“, dodaje.
>Sigurnosni stručnjak Bilandžić: ‘Rusija na čelu s Putinom želi poziciju koju je ranije imao SSSR’
Bilandžić sve to vidi kao strukturalne preduvjete, svojevrsni okidač za događaje poput atentata na Trumpa, uz činjenicu da u SAD-u postoji kontinuitet uporabe oružja i masovnih pucnjava.
Podsjeća i na rasprave o ustavnom amandmanu koji omogućuje zakonito posjedovanje oružja, ali i na snažne utjecaje lidera na društvo koje je u svakom pogledu podijeljeno.
‘Kakav je to politički poredak koji ne uvažava stajališta dvije trećine nacije?’
Osim toga, Bilandžić upozorava na činjenicu da “dvije trećine američkog društva, američke nacije, smatra da niti jedan od postojećih kandidata nije vrijedan kandidat za biti predsjednik Sjedinjenih Američkih Država”.
“Kakav je to politički poredak koji ne uvažava dvije trećine stajališta nacije?“, pita se.
Slijedom toga, “pitanje je danas da li Demokratska i Republikanska stranka predstavljaju američko društvo, ili su to elitistički klubovi odvojeni od društva, koji kroz neke druge mehanizme, prije svega interesne, mogu generirati i lansirati takve kandidate za predsjednike SAD-a”, dodaje Bilandžić.
Naglašava da su američki predsjednici lideri u svakom pogledu, ali da nije prvi put da ljudi koji nemaju kvalitete lidera postanu predsjednici SAD-a.
“A kad imate takve strukturalne probleme, kad imate politički sustav koji je u krizi, onda je i funkcionalnost države u krizi”.
Sigurnosni sustav je savršen, ali je problem u njegovu upravljanju, tvrdi Bilandžić
Kad je riječ o okolnostima atentata na Trumpa, odnosno očitim greškama sigurnosnog sustava koje su se pritom dogodile, Bilandžić naglašava kako je moguće da i najsavršeniji sustav na svijetu pogriješi. Samo što su “greške takvog sustava na žalost katastrofalne”.
Američki sigurnosni sustav, naglašava, posjeduje profesionalne sposobnosti za sprječavanje takvih napada, “to je savršen sustav u profesionalnom smislu”. Međutim, problem je u upravljanju tim sustavima, “koordinacijski element u jednoj pragmatično složenoj strukturi. I onda to postaje problem”.
>Sigurnosni stručnjak Bilandžić: Američka nuklearna podmornica u Arapskom moru jasna je poruka Rusiji
“Imate zakonitost kad je u pitanju nacionalna sigurnost, a to podrazumijeva strateško centralizirano upravljanje. Ovdje imamo četiri razine snaga sigurnosti na jednom mjestu. Svaka ima svoj posao, ali nitko nema cjelinu posla u vidu i nitko tom cjelinom ne upravlja”.
Podsjeća da se “u toj disfunkcionalnoj situaciji” događaju nepredviđene stvari, kao što se dogodio i napad 11. rujna.
“Da je CIA imala u vidu opciju, da je moguće tako nešto, takav scenarij udara na Ameriku, oni bi to spriječili. Ali nisu nikad dozvoljavali to kao opciju, kao mogućnost, takvog strateškog udara na SAD”.
Američki je predsjednik čuvar američkog poretka
Na sličan način tumači i napad na Capitol Hill 6. siječnja 2021., “atak na instituciju države, presudnu instituciju koja je predstavničko tijelo naroda, koja nije zaštićena”.
Bilandžić podsjeća da je američki predsjednik čuvar američkog poretka. A “ako imate čuvara američkog poretka koji izgubi izbore i ne priznaje isti taj poredak, koja je poruka njegovim pristašama?”, pita se.
Sve to ima utjecaj na društvo, kao i na funkcioniranje tih presudno profesionalnih sigurnosnih institucija jedne države, naglašava Bilandžić.
Smatra kako nema nikakve dileme da će to imati višestruki utjecaj na unutarnjoj razini. Slijedi kongresna istraga, a “to je već reforma presudnih komponenti sustava nacionalne sigurnosti Amerike”.
Bilandžić ne vjeruje da će sadašnja euforija odlučiti izbore
Kad je riječ o utjecaju atentata na ishod predsjedničkih izbora, Bilandžić ne prihvaća tvrdnje da će euforija koja je sada nastala odlučiti izbore.
Kao prvo, smatra da je utrka toliko tijesna da može pobijediti bilo tko. Ono što ističe kao sigurno, jest da atentat neće naštetiti Donaldu Trumpu.
“Da li će ga dovesti na predsjedničku poziciju, nisam siguran da je to jedina neovisna varijabla”, kaže Bilandžić, koji spominje tri neovisne varijable.
>Većina u EU parlamentu odbila raspravu o osudi atentata na Trumpa; Bartulica: To je skandalozno
“Prva je, Amerika je podijeljeno društvo, fragmentirano društvo na dva presudna bloka. Ta fragmentacija će se nastaviti”, kaže, dodajući kako će se u okviru te fragmentacije dogoditi homogenizacija i jačanje svakog od tih blokova.
Teško je očekivati promjenu uloge SAD-a u svijetu
“Druga je dimenzija”, nastavlja Bilandžić, pitanje “što će biti sa dvije trećine birača koji ne podržavaju ni Bidena ni Trumpa?”
Na kraju, kao treću dimenziju spominje američki izborni sustav koji omogućuje da kandidat dobije više glasova, a izgubi izbore.
„To će i te kako utjecati na to tko će biti predsjednik SAD-a”, naglašava Bilandžić.
No no bez obzira tko pobijedi na izborima, kad je riječ o ulozi SAD-a u svijetu, Bilandžić ne vidi naznake velikih promjena.
Tekst se nastavlja ispod oglasa