Bosna i Hercegovina morala bi biti organizacijski i teritorijalno preustrojena kao simetrična federacija u odnosu na njena tri konstitutivna naroda, a rješenje za to bila bi uspostava pet teritorijalnih jednica, ocijenio je Božo Ljubić, predsjednik Glavnog vijeća Hrvatskog narodnog sabora BiH (HNS).
To tijelo je zamišljeno kao neka vrsta koordinacije stranaka s hrvatskim predznakom u BiH, no njegovim djelovanjem dominira HDZ BiH Dragana Čovića.
Uoči sjednice sabora HNS-a, koji bi u nedjelju trebao definirati smjernice hrvatske politike u BiH u idućem razdoblju, Ljubić je, u intervjuu kojega je u četvrtak objavio sarajevski tjednik “Dani”, kazao da se očekuje usvajanje deklaracije čiji je sastavni dio i prijedlog preustroja BiH kao države.
“To podrazumijeva donošenje novog ustava, novu racionalniju teritorijalnu organizaciju koja će na isti način standardizirati prava tri njena nacionalna identiteta”, kazao je Ljubić.
Pojasnio je kako je mogući model za to uspostava “tri multietničke federalne jedinice s etničkom većinom jednog od tri konstitutivna naroda u svakoj”.
Uz to bi, drži Ljubić, BiH trebala imati i dva distrikta, pri čemu bi jedan bio onaj u Brčkom koji već postoji, a drugi bi nastao na području Sarajeva kao glavnog grada države.
“Naravno, moguća su kao prihvatljiva i druga rješenja gdje bi bilo i više federalnih jedinica s etničkim većinama tri konstitutivna naroda”, kazao je nekadašnji predsjednik HDZ 1990. koji je tu stranku napustio 2014. godine nakon što je za njezina predsjednika izabran Martin Raguž.
Dobra suradnja s Čovićem
Ljubić od tada blisko surađuje s predsjednikom HDZ BiH Čovićem, koji također promiče potrebu teritorijalnog preustroja BiH no pritom pristaje na zahtjeve predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika da taj entitet ostane neupitan u granicama uspostavljenim Daytonskim sporazumom.
Ljubić je pak za “Dane” kazao kako, uz postojeći ustroj, BiH ne može biti samoodrživa zemlja i kao takva predstavlja rizik za sve, posebice u slučaju širenja kriza na europskom kontinentu.
“Ne treba se nitko zavaravati, u tom je slučaju upitno sve pa i entiteti, koliko god se oni smatrali ‘neupitnim'”, kazao je Ljubić.
Pitanje teritorijalnog preustroja BiH aktualno je već duže od desetljeća, a s različitim ga obrazloženjem otvaraju bošnjačka i hrvatska strana, dok se bosanski Srbi protive svakoj raspravi koja bi dovela u pitanje međuentitetske granice uspostavljene Daytonskim sporazumom 1995. godine.
Najveći broj hrvatskih političkih stranaka ističe kako su Hrvati, koji “dijele” Federaciju BiH s Bošnjacima, u neravnopravnoj situaciji jer su manjina, iz čega opet proizlazi stalna majorizacija.
Ključni dokaz za to vide u činjenici da je ranije u dva mandata za hrvatskog člana Predsjedništva BiH bio izabran Željko Komšić, za kojega drže da je izabran uglavnom bošnjačkim glasovima.
Davanje posebnog teritorijalnog statusa dijelovima Federacije BiH u kojima su Hrvati većina, kako bi im se zajamčila ustavna ravnopravnost, odlučno pak odbacuju bošnjačke stranke smatrajući to vraćanjem na ratne koncepte teritorijalne podjele BiH po etničkim osnovama. Ideja “trećeg entiteta” u kojemu bi Hrvati imali većinu stoga se u Sarajevu redovito odbacuje kao tema o kojoj bi se pregovaralo.
Biskupska konferencija BiH u ove se rasprave uključila još 2005. godine predloživši ukidanje entiteta i uspostavu četiri funkcionalne regije: Sarajevske, Banjalučke, Mostarske i Tuzlanske, koje bi se formirale po kriterijima ekonomske, prometno-komunikacijske, prirodne, povijesne, zemljopisne i višenacionalne naravi. Taj prijedlog nikada nije naišao na zanimanje političkih stranaka, uključujući one s hrvatskim predznakom.
Tekst se nastavlja ispod oglasa