Predsjednik HDZ BiH Dragan Čović obratio se zastupnicama i zastupnicima u Narodnoj skupštini Republike Srpske u utorak i poručio im: Član Predsjedništva BiH Milorad Dodik nije zanijekao krizu, ali je ustvrdio da u Republici Srpskoj stanje nikad nije bilo bolje.
Čelnici hrvatskih i bošnjačkih stranaka, podsjetmo, nisu uspjeli usuglasiti suprotstavljena stajališta o načinu biranja dva člana Predsjedništva BiH s područja Federacije niti o mogućem smanjenju ovlasti Doma naroda entitetskog parlamenta i zboru zastupnika u tom tijelu.
Situacija u BiH tema je i posebne sjednice Narodne skupštine Republike Srpske, a za koju je bilo ponuđeno po 20 minuta obraćanja predsjedniku Stranke demokratske akcije (SDA) Bakiru Izetbegoviću i predsjedniku HDZ-a BiH Draganu Čoviću.
Čović je istaknuo da je ”procijenio da je dobro doći ovdje i kazati riječi svima u Republici Srpskoj, ne samo jednoj strani s kojom možda bolje surađuju”: ”Bilo je puno onih koji su me zamolili da dođem ovdje i kažem koju riječ u ime malobrojnih Hrvata, ali i puno onih koji su rekli da ni slučajno ne idem”.
Naveo je da na razgovorima u Neumu nitko nije govorio o aktualnoj političkoj vlasti već samo izbornom zakonu iako je svima jasno da BiH odavno nije pravna država i ne funkcionira izvršna ni zakonodavna vlast, prenosi N1 BiH.
”Ono malo što funkcionira se pretvara u predstavljanje pojedinaca, bilo je Predsjedništvo, Vijeće ministara i slično. Pojedini ministri kada govore van BiH govore u svoje ime, a nikako onako kako je po Ustavu. Siguran sam da nemamo drugog izlaza nego tražiti zajednička rješenja kroz ovakve razgovore. To me je motiviralo da dođem, bez obzira na neugodnosti koje možete doživjeti.”
Imperativ očuvati Ustav BiH
Različitosti u promišljanju o povijesti BiH su se prelile na strategije o budućnosti BiH, kaže Čović i dodaje da ništa nije nestalo od 1995. godine. Zahvalio se predstavnicima srpskog naroda jer nisu sudjelovali u pregovorima u Neumu i kazao da su pokazali mudrost: ”Zahvaljujem vam jer ste dali šansu da se unutar FBiH pokuša naći dogovor pa ste rekli ‘što god da se dogovorimo, a ne tiče se RS da ćete ispoštovati’, a s druge strane svjesni činjenice da se ne možemo dogovoriti, izbjegli ste element odgovornosti”.
Iznio je stav Venecijanske komisije u kojem se govori ”predstavnik Hrvatskog i drugih naroda” te kazao: ”Kada je bilo jasno da ovo pitanje nije pitanje diskriminacije, tada je bilo jasno da bošnjački predstavnici ne žele razgovarati. Jer osnovno načelo bilo bi brisati etničke odrednice iz preambule Ustava tri konstitutivna naroda. Dugoročno to bi značilo da svatko za sebe odlučuje. Do kraja je došla još jedna dimenzija – snažno se uveo u igru četvrti narod ”Ostali”. Kao rješenje se nudilo 4. član Predsjedništva. To bi podrazumijevalo brisanje konstitutivnih naroda i za Dom naroda i Predsjedništvo. Jasna je igra za građansku državu koju ste vi dobro prepoznali”.
Istaknuo je i da je američki predstavnik za reformu Izbornog zakona u BiH Mathew Palmer na početku svakog sastanka rekao da su tu da riješe probleme sva tri konstitutivna naroda. Naveo je i da su naglasili da nisu koalicijski partner s SDA.
O separatizmu iz RS
”Kada ste slušali o separatizmu iz RS imali smo jasan stav – primarni pokušaj mijenjanja Ustava na građanskom konceptu bez institucionalne rasprave jasan su put prema građanskoj unitarnoj BiH što može biti poticaj za separatizam s ciljem zaštite sebe. Ne smijemo pasti u zamku, izričaj rata neće nikada biti na dnevnom radu, barem tamo gdje ja zagovaram politiku, već na rješenju i razgovoru s druga dva naroda. Ali, nikada na logici biće 2:1”, rekao je Čović.
Naveo je kako je imao uvijek dobre odnose sa svim kolegama, a što se tiče odnosa s Izetbegovićem kazao je da je s njima najviše sjedio jer sve što su se dogovarali bilo je ispunjeno, ali da se to promijenilo nakon sporazuma u Mostaru.
”Imperativ je očuvati Ustav BiH, prevažan je aneks 4. Daytona. Mislim da je otvaranje pitanja Ustava krajnje rizično za sve odnose u BiH. Očuvati mir u BiH po svaku cijenu. Bolje satima i neracionalno pregovarati nego da brojimo žrtve”, rekao je Ćović i zaključio da ”BiH može preživjeti isključivo kao zemlja tri konstitutivna naroda: ”Čuvajte Republiku Srpsku. Toliko ste emocija iznijeli ovdje da vam svi mogu zavidjeti. Molim vas, ostavite dovoljno otvorena vrata za druga dva konstitutivna naroda. RS ćete najbolje zaštiti braneći je u institucijama BiH”.
Dodik podržao Čovića
Član Predsjedništva BiH Milorad Dodik kazao je na istoj sjednici kako je kriza u BiH očevidna i velika, no ustvrdio je kako u RS stanje “nikad nije bilo bolje”, posebice na gospodarskom i financijskom planu. Po njegovim riječima, “narod dobro živi”, a to niječe jedino oporba, koju je Dodik optužio da je sukreator sankcija koje su mu zbog korupcije i podrivanja stabilnosti BiH nametnule SAD.
Ponovio je kako je BiH tek neka vrsta zajednice, a RS je po svemu država, pohvalivši se time što je pozornost međunarodne zajednice sada usmjerena i na taj entitet.
Dobri odnosi sa Srbijom, Rusijom i SPC, kako je pojasnio, osnova su vanjske politike RS, no jako mu je važno i to što Hrvatska kao članica EU i NATO-a “nije okrenuta protiv RS”.
Dodao je kako je na njegovim leđima veliki teret da kao “lider i državnik definira srpske nacionalne interese”.
“Mi ne vodimo proces secesije, no ne bude li dogovora u BiH, ona ne može preživjeti nego će se raspasti”, istaknuo je Dodik koji, slično Čoviću, naglašava kako je trajni cilj Bošnjaka od Hrvata i Srba napraviti nacionalne manjine.
Zaključio je i kako nisu nestali razlozi za prestanak blokade središnjih tijela vlasti BiH koju srpski dužnosnici provode još od sredine 2021. godine odlučivši se na taj način prosvjedovati zbog nametanja zakona o zabrani nijekanja ratnih zločina. Predložio je da se taj problem pokuša riješiti tako što bi se taj zakon dopunio odredbom koja bi sankcionirala označavanje entiteta i nekog naroda genocidnim, nakon čega bi srpski zastupnici ponovo mogli sjesti u klupe državnog parlamenta.
Tekst se nastavlja ispod oglasa