Državnici iz cijeloga svijeta okupili su se u Normandiji, obilježivši 80. obljetnicu savezničkog iskrcavanja i pobjede nad Hitlerovom Njemačkom. Kao i obično u tim prigodama, slali su poruke o slobodi i demokraciji, ali pitanje je što te poruke znače u današnjem svijetu.
Nazočni su bili i preživjeli veterani koji su sudjelovali u ključnoj vojnoj operaciji za svršetak Drugog svjetskog rata.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron je pritom izjavio kako Francuska nikad neće zaboraviti one koji su se borili za njezinu slobodu. Uručio je i odličja francuske Legije časti dvanaestoro veterana, jedanaestorici iz SAD-a i jednoj Britanki.
Scholz: Iskrcavanje u Normandiji donijelo slobodu i demokraciju
Njemački kancelar Olaf Scholz opisao je iskrcavanje saveznika u Normandiji 6. lipnja 1944. kao “Dan oslobođenja” Francuske, mnogih drugih okupiranih europskih zemalja, ali i Njemačke. Taj datum označava “početak kraja nečovječnog sustava nacionalsocijalizma, njegova rasnog ludila i militarizma, želje za uništenjem i imperijalističkih fantazija”, napisao je Scholz u tekstu objavljenom u jednim francuskim novinama.
This gets funnier every time you watch it pic.twitter.com/GwhTj7Zw7l
— Te𝕏asLindsay™ (@TexasLindsay_) June 7, 2024
Hrabrost osloboditelja poravnala je put Njemačkoj u demokraciju, slobodu, blagostanje i pravnu državu, dodao je njemački kancelar.
>6. lipnja 1944. – Dan D: Iskrcavanje saveznika u Normandiji
Američki predsjednik Joe Biden izjavio je da je “Dan D” upečatljiv primjer “da nas pravi savezi čine jačima”.
Biden spreman suprotstaviti se tiranima, obećao pomoć Zelenskom
Nezamislivo je pognuti se pred tiranima i diktatorima, rekao je Biden. “Kad bismo to učinili, zaboravili bismo što se dogodilo na ovim svetim plažama”, naglasio je.
Ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom, koji je također sudjelovao na proslavi, američki je predsjednik poručio kako će i dalje podupirati Ukrajinu.
Biden je nazočnima upao u oči neobičnim ponašanjem u trenutku odavanja počasti veteranima koji su stajali iza njega i drugih državnika. U jednom trenutku okrenuo se prema njima i ostao tako stajati. Nakon nekoliko trenutaka, drugi državnici su pogledali prema njemu, a onda su se redom također okrenuli na istu stranu.
This gets funnier every time you watch it pic.twitter.com/GwhTj7Zw7l
— Te𝕏asLindsay™ (@TexasLindsay_) June 7, 2024
Područje sjeverozapada Europe od Normandije, preko Belgije pa sve do Amsterdama u Nizozemskoj postalo je glasovito po teškim borbama koje su na glasu kao neke od ključnih za ishod Drugog svjetskog rata. U tim mjestima na različite se načine njeguje uspomena na ta vremena.
Nieuwstraat u nizozemskom Kerkradeu nije daleko od Neustrasse u njemačkom Herzogenrathu. Iako ih dijele različiti administrativni okviri, različiti gradovi i državna granica, zapravo je riječ o jednoj ulici. Široka avenija s urednim nizom stabala, širokim pločnicima i travnjakom, beskonačni niz obiteljskih kuća s obje strane. Na jednoj strani Nizozemska, na drugoj Njemačka.
Kraj Drugog svjetskog rata promijenio povijest sjeverozapada Europe
Gdje završava Herzogenrath a počinje Kerkrade, znaju samo upućeni i oni koji se baš zagledaju u imena ulica. Kohlberger Strasse prolazi pokraj trgovine namještajem i elektroničkom robom i velikog supermarketa, mimo benzinske crpke s autopraonicom i, na križanju s Neustrasse/Nieuwstraat pretvara se u Kohlbergsgracht.
>Obama: normandijske plaže predvodnica demokracije
U svim ulicama, s jedne i s druge strane granice, parkirani su automobili nizozemskih i njemačkih registarskih oznaka. Samo što s jedne strane ima više jednih, a s druge drugih. Po tome se također može zaključiti u kojoj se državi upravo nalazite. Malo dalje je rijeka Maas, kad ju prijeđete onda ste u Belgiji.
Nekoliko stotina metara južno od kružnog toga gdje završavaju i Neustrasse i Nieuwstraat, nalazi se polje s protutenkovskim preprekama. Uredan niz račvastih betonskih blokova ne izaziva ničiju pozornost. Oko njega pasu krave i roditelji izvode djecu u šetnju.
“They put themselves here for what? Because it was the right thing to do… they were not gaining territory, they were not here for riches, they were not here to conquer anything. They were really here in order to mend the future.” Tom Hanks reflects on the heroes of D Day pic.twitter.com/lTWpXBmOfy
— Christiane Amanpour (@amanpour) June 6, 2024
Kerkrade i Herzogenrath dio su širokog područja na sjeverozapadu Europe koje je stoljećima bilo krizno žarište, oko kojega su se sporile mnoge sile. Na jednom mjestu u ulici Neustrasse/Nieuwstraat nalazi se ploča s fotografijama izgleda ulice prije stotinu godina, s pričama o tome kako su se gradile i uklanjale žičane ograde, kako su susjedi jedni drugima u kriznim vremenima dobacivali kruh preko ulice i sklanjali se s druge strane granice izbjegavajući novačenje.
Ući u povijest i osloboditi se povijesti
Ta su mjesta stoljećima bila predmet sporova s pripadajućim tragedijama, sve do 1944., kad su se saveznici predvođeni Amerikancima iskrcali u Normandiji i oslobodili Europu od nacista.
Time su Kerkrade, Herzogenrath i bezbroj sličnih mjesta ušli u povijest kao poprište slavne pobjede. A zapravo su se oslobodili povijesti za koju do tada nitko nije mario. Danas su ta mjesta živi spomenici slavnih događaja s kraja Drugog svjetskog rata. O njima se pišu knjige, snimaju filmovi, ona se navode kao primjer veličanstvene pobjede slobode nad ropstvom.
Kao što je rat smješten na nemoralnu stranu vrijednosnog sustava, tako se i prestanak rata uvijek uzima kao događaj s moralnom vrijednošću.
Njihova je sudbina postala primjer čovječanstvu zahvaljujući okolnosti da se ondje dogodilo nešto ključno, znakovito i spektakularno.
Polovica Europe oslobođena, druga polovica izručena drugoj diktaturi
Saveznici su oslobodili Europu fašizma i time su si priskrbili neizbrisivu povijesnu zaslugu. Nastalo je vrijeme slobode. Pritom se rijetko spominje da su pola Europe izručili drugoj diktaturi i milijune gurnuli u novo ropstvo. Važnija je svijetla strana povijesti.
Neka mjesta drugdje u Europi, primjerice Srb u Hrvatskoj, nisu doživjela tu priliku da svijet o njima priča, da sažalijeva njihovu tragediju i navodi ih kao primjer. O tome što su naknadni borci protiv fašizma ondje učinili hrvatskom pučanstvu, zna samo pokoji Hrvat. Ne znaju vjerojatno ni potomci počinitelja.
Čovječanstvo nikad ne bi saznalo za patnje mnogih podanika komunističkih režima da Milan Kundera nije napisao zanimljivu priču o sudbini jednog nestašnog češkog liječnika.
Čuveni Holodomor, Staljinovo izgladnjivanje Ukrajinaca početkom tridesetih godina, zabilježen je u povijesnim dokumentima, ali Hollywood o njemu ne snima filmove. O njemu se ne vode rasprave na televiziji, nitko se ne postrojava u čast tim žrtvama, nitko ne organizira skupove njima u čast.
Normandija ne može više zapaliti iskru oduševljenja
Svečanost u Normandiji, nazočnošću ukrajinskog predsjednika Zelenskog i Bidenovim izjavama na neki je način poslužila kao premosnica između povijesne pobjede saveznika i današnje tragedije u Ukrajini.
>Dezorijentirani Biden reda gaf za gafom: Od zazivanja mrtve osobe, brkanja zemalja do Vladimira ‘Clutina’
No, ma koliko skup bio svečan, nekako nije uspio zapaliti iskru oduševljenja, niti glede značenja toga događaja za današnju Europu niti glede Ukrajine.
At the 80th anniversary of the D-Day landings, Melvin Hurwitz, a 99-year-old American World War II veteran, embraced President Volodymyr Zelensky of Ukraine and called him “the savior of the people.”https://t.co/IrhCBzi1zA pic.twitter.com/PZL9oGIi48
— The New York Times (@nytimes) June 7, 2024
Pobjeda saveznika u Drugom svjetskom ratu značila je kraj jednog zločinačkog režima i istodobno je bila znak određenog vrijednosnog sustava.
Zapadna civilizacija tada je na neki način spasila vlastiti obraz i stvorila preduvjete za ostvarenje vrijednosti na kojima je nastala.
Danas su od tih vrijednosti u Europi na cijeni samo sloboda i demokracija, ali pripadnici zapadne civilizacije kao da ne znaju više ni što bi s njima. Sloboda, onakva kakvu promiču današnje zapadne demokracije, nema za sve isto značenje. Jedni ju shvaćaju kao slobodu od svih normi, drugi pak kao ugrozu.
Tako se i pojam slobode danas povezuje s Ukrajinom na različite načine. Jedni Ukrajinu vide kao zemlju koja ostvaruje ideale suvremenog čovjeka, drugi kao pokusno područje za širenje novih ideologija. U tom kontekstu i ruska agresija različito se tumači.
Iskrcavanje u Normandiji bilo je simbol slobode i za one kojima je ona time stigla, kao i za one koji su samo promijenili gospodara. Danas je donekle izgubilo svoj moralni sjaj. Uslijed zasićenosti slobodom, čini se da se ono ponajviše povezuje s ponašanjem vremenskog američkog predsjednika.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
