Do kada se i na koji način Hrvati u iseljeništvu mogu prijaviti za izbore?

izbore
Foto: Fah

U javnosti pa i nekim medijima često može čuti teorija kako “Hrvati u inozemstvu ne bi trebali odlučivati na izborima u Hrvatskoj jer nisu porezni obveznici”, pri tome ignorirajući kako u zapadnim demokracijama većina zemalja svojem iseljeništvu dopušta pravo glasovanja na svim izborima.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Kada je riječ o parlamentarnim izborima koji će se održati 5. srpnja, dijaspora će glasovati u posebnoj XI. izbornoj jedini gdje će izabrati tri svoja predstavnika u Hrvatskom saboru.

> Hrvati u Kanadi ogorčeni zbog nemogućnosti glasovanja na izborima: ‘Trebalo je čekati smirivanje situacije s koronavirusom’

> Nakon Kanade, problemi i u Irskoj: Hrvatsko iseljeništvo na izborni dan neće moći ostvariti svoje ustavom zajamčeno biračko pravo!

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tako se birač kojem je izdana e-osobna iskaznica s prebivalištem izvan Republike Hrvatske ne mora aktivno registrirati, već će po službenoj dužnosti biti aktivno registriran za državu i konzularno područje prema adresi prebivališta upisanoj u osobnoj iskaznici.

Birači kojima pak nije izdana e-osobna iskaznica s prebivalištem izvan Republike Hrvatske, ostvaruju biračko pravo tako da u diplomatsko-konzularnom predstavništvu Republike Hrvatske u svojoj državi, najkasnije 10 dana prije dana održavanja izbora, podnesu zahtjev za aktivnu registraciju te da im isti bude odobren.

Rok podnošenja prijave je do 24. lipnja, a izbori se održavaju u sjedištima diplomatsko-konzularnih predstavništava te glasovanje traje dva dana, s tim da završava na dan kada završava glasovanje u Republici Hrvatskoj.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Također, ako se birači koji nemaju prebivalište u Republici Hrvatskoj na dan održavanja izbora zateknu na području Republike Hrvatske, biračko pravo mogu ostvariti na posebnom biračkom mjestu na kojemu glasuju i birači koji nemaju prebivalište u RH, odnosno u diplomatsko-konzularnom predstavništvu Republike Hrvatske ili nadležnom upravnom tijelu županije odnosno Grada Zagreba na čijem području će se zateći na dan izbora.

U tom slučaju moraju podnijeti zahtjev za aktivnu registraciju (odnosno zahtjev za promjenu mjesta aktivne registracije ako je po službenoj dužnosti aktivno registriran), najkasnije 10 dana prije dana održavanja izbora.

Podsjetimo, Irska je nakon Kanade druga zemlja koja je odlučila ne dati suglasnost za organiziranje glasanja na hrvatskim parlamentarnim izborima zbog epidemije koronavirusa.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Umjesto da se u uvjetima pandemije, građanima zbog njihove sigurnosti, kao i transparentnosti uvede dopisno i elektroničko glasovanje, vladajući HDZ, kao i oporbeni SDP tu mogućnost rezolutno odbijaju.

Na izborima 2016. Glasnović ugrozio dominaciju HDZ-a

Na parlamentarnim izborima 2016. godine iz inozemstva je od ukupno 21.223 registriranih birača, glasovalo 21.208 birača, odnosno njih 99,93 posto.

HDZ je tada osvojio 13.117 glasova odnosno njih 62,71% te su iz te stranke u Hrvatski sabor ušli Božo Ljubić i Željko Raguž. Treći mandat je osvojio general Željko Glasnović sa svojom neovisnom listom te je dobio povjerenje 24,91 posto birača odnos njih 5211.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Na prethodnim izborima, HDZ je uvijek dobivao maksimalan broj zastupnika u iseljeništvu.

Problem male izlaznosti

O problematici male izlaznosti hrvatskog iseljeništva na izborne cikluse u Hrvatskoj opširno je za Narod.hr govorio Damir Borovčak u intervjuu: Damir Borovčak za Narod.hr o problemima glasovanja na predsjedničkim izborima u inozemstvu.

Borovčak i sam bio iseljenik, a po povratku u Hrvatsku, u obranu u veljači 1991., bio je tajnik za iseljeništvo tadašnjeg državotvornog HDZ-a, a potom i pomoćnik ministra iseljeništva. On ističe kako su do godine 2010. hrvatski građani u inozemstvu mogli su glasovati na biračkim mjestima u hrvatskim klubovima ili župnim centrima na područjima i gradovima većih hrvatskih zajednica”.

Da bi ste glasovali u Kanadi, potrebno je prevaliti i 12.000 kilometara avionom

“Promjenom Ustava godine 2010. u vladi Jadranke Kosor, a u Hrvatskom saboru pod predsjedanjem Luke Bebića, donesena je odluka o promjeni Ustava – da će hrvatski državljani bez prebivališta u Hrvatskoj na izborima ubuduće glasovati isključivo u sjedištima diplomatsko-konzularnih predstavništava u zemljama u kojima imaju stalni boravak. Ujedno je uveden još jedan nonsens: bez obzira na ukupan broj iseljenih Hrvata u inozemstvu ili koliko ih se odazove na izbore, u Hrvatski sabor od tada se fiksno bira samo tri zastupnika”, istaknuo je Borovčak na Narod.hr te dao jedan primjer koji intuitivno pokazuje do koje je razine otežano glasovanje.

“Problem je velik. Do 2000.g. moglo se glasovati u svim većim gradovima Kanade – Vancouveru, Edmontonu, Calgaryu, Winnipegu, Regini i Montrealu. Sve su to velike zajednice hrvatskih građana. Sada primjerice druga po veličini hrvatska zajednica u Kanadi, u metropoli Vancuveru, nema Diplomatsko-konzularnog predstavništa. Glasačima je potrebno zrakoplovom prevaliti 6.000 km do prvog najbližeg biračkog mjesta u Mississaugi/Toronto ili Ottawi. Neki bi možda to trebali učiniti i dva puta zbog fantastične odluke o “aktivnoj registraciji”. Za to biračko pravo treba potrošiti dva dana i hrpu novaca”, istaknuo nam je Borovčak.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.