Njemački savezni ministar unutarnjih poslova Horst Seehofer (CSU) pozvao je na pojačane mjere integracije nakon napada u Würzburgu, u kojem je somalijski azilant nožem ubio tri žene, prenosi tagesschau.de. Izrazio je nevjericu da “24-godišnjak koji nije dobio azil, ali uživa supsidijarnu zaštitu kao izbjeglica i ima legalno prebivalište u Njemačkoj, nakon šest godina živi u skloništu za beskućnike u našoj zemlji”, rekao je ministar.
“Stoga kao savezna Vlada moramo razmotriti treba li pojačati integracijska nastojanja. Ako se nitko toliko dugo nije pobrinuo za ovog čovjeka, onda nedostaje potrebne svijesti o tom problemu”, ustvrdio je Seehofer. “Isključiva sila reda nije dovoljna. Moramo težiti i integraciji i prevenciji. Demokracija se može obraniti samo ako ju i stanovništvo također učini svojim ciljem.” Što se tiče motiva počinitelja, Seehofer je rekao: “Još nemam sve informacije. Imamo dokaze o islamističkom stajalištu počinitelja. Očito postoji i mentalni poremećaj.”, dodatno je ustvrdio.
Gradonačelnik Würzburga Christian Suchard (CSU) kaže da trenutno dobiva puno e-poruka iz cijele Njemačke, neke očito prijetećeg sadržaja. “Razumijem neke, ne sve. Znam da se mnogi ljudi boje dolaska stranaca i stranih utjecaja. Ali kao lokalni političar, ne oblikujem njemačku ili europsku migrantsku politiku.”
Prema dosadašnjim saznanjima, 24-godišnji Somalijac u petak popodne u središtu Würzburga ubio je tri žene i ozlijedio još sedam osoba, od kojih je neke ozbiljno ranio. Napadača je zaustavio hitac u nogu i sada je u pritvoru.
Bild: Njemačka vlada nastoji zataškati problem islamizma
U njemačkim medijima nakon ovog šokantnog napada ponovno je otvorena rasprava o učestalosti zločina iza kojih stoje migranti i tražitelji azila u Njemačkoj, a njemački tabloid Bild otvoreno je optužio saveznu vladu da zataškava i zanemaruje problem militantnog islamizma među migrantskom populacijom i mladim muškarcima koji su prije nekoliko godina u Njemačku došli iz kriznih žarišta, tvrdeći da vladajući tako žele izbjeći raspravu o svojoj odgovornosti za gubitak nadzora na njemačkim granicama i masovni ulazak migranata u Njemačku, navodi Večernji list.
“Islamist ubija tri žene u Würzburgu, viče Allahu Akbar, a tijekom ispitivanja govori o ‘svom džihadu’. Pozadina slučaja ne može biti jasnija: islamistička mržnja! Ali savezna vlada ipak odbija jasno identificirati problem”, optužuje Bild, citirajući stručnjaka za migracije Ruuda Koopmansa s Humboldtova sveučilišta u Berlinu, koji je zapanjen ponašanjem savezne vlade i tvrdi da se negacijom islamističke pozadine ovog napada onemogućava i uspješna borba protiv ovog problema. Koopmans smatra da Njemačka nedvojbeno ima problem s islamizmom, koji je posljedica azilantske i migrantske politike savezne vlade, jer iza ovakvih napada uglavnom stoje mladići koji dolaze iz zemalja u kojima je nasilni islamizam vrlo raširen.
Deportaciju čeka 300.000 Prema opsežnim podacima njemačkog Saveznog ureda za kriminal (BKA), koje je objavio Focus, broj kriminalnih djela koja su počinili azilanti porastao je u slučaju najtežih zlodjela, poput ubojstava i silovanja, dok se u svim ostalim područjima broj kriminalnih djela koja su počinili migranti smanjio. Velika većina tražitelja azila koji su registrirani u Njemačkoj od 2015. godine, a odonda ih je u Njemačkoj registrirano ukupno 1,78 milijuna, nije evidentirana temeljem njemačkog kaznenog zakona, što znači da nisu počinili nikakve prijestupe. Prema podatcima BKA, azilanti koji čine oko dva posto populacije u Njemačkoj, odgovorni su za gotovo 13 posto ubojstava i pokušaja ubojstava. A među migrantima najagresivniji su oni kojima je odbijen azil i koji su izgubili pravo boravka u Njemačkoj (takvih je 291.462), ali iz raznih razloga još nisu deportirani.
Dok je njemačka vlada oklijevala napad okarakterizirati kao teroristički, inzistirajući da se pričekaju rezultati istrage, zemlju je u međuvremenu potresao novi napad. Muškarac je u Erfurtu 28. lipnja nožem ranio dva prolaznika, nakon čega je pobjegao, ali su ga poslije pronašli ranjenog u stanu. Iako motiv napada nije poznat, u medijima se i u ovom slučaju špekulira o ekstremizmu.
Njemačke sigurnosne službe zabrinute: Islamistički napadi mogući u svakom trenutku
Čin napadača iz Würzburga ukazuje na fenomen vjerski motiviranog nasilja i otvara raspravu o opasnosti od islamista u Njemačkoj, navodi DW.
Troje mrtvih, sedmero ozlijeđenih, od kojih pet s ozljedama opasnim po život. Napad odbijenog tražitelja azila iz Somalije u Würzburgu od 25. 6. 2021. vraća sjećanja na napad islamiste Anisa Amrija na božićni sajam u Berlinu, u prosincu 2016. Tada je usmrćeno dvanaest ljudi, a više od 60 je ranjeno. Međutim, savjetuje se oprez kada je u pitanju klasifikacija zločina u Bavarskoj, jer je istraga još u tijeku. Zasad se sigurno zna samo da je muškarac, koji je nožem napao žrtve, bio na psihijatrijskom liječenju.
Bez obzira hoće li islamistička pozadinu napada na kraju biti potvrđena ili ne, rasprava o ovoj vrsti vjerski motiviranih nasilnih čina ponovo je pokrenuta. Postoji nekoliko razloga zbog kojih je bilo mirno proteklih nekoliko godina: statistički gledano, broj ekstremističkih napada ove vrste u posljednje vrijeme se smanjio. Pored toga, tijekom 2019./2020. u fokusu su bili drugi ubilački napadi: na ljude stranog podrijetla u Hanauu, na Židove u gradu Halleu i na političara Waltera Lübckea.
Kada je njemački ministar unutarnjih poslova Horst Seehofer sredinom lipnja 2020. predstavio Izvještaj o zaštiti ustavnog poretka, desničarski ekstremizam opisao je kao “veliki problem” s obzirom na broj napada i dimenziju koju imaju u društvu. Ali, upozorio je i na opasnost od ljevičarskog ekstremizma – i islamizma. Potencijal ugroženosti skiciran je u najnovijem izvještaju tajne službe za zaštitu ustavnog poretka na gotovo 70 stranica, što ukazuju na veličinu izvještaja.
Zaštita ustavnog poretka: napadi “mogući u svakom trenutku”
Konkretno, 2020. godine zabilježeno je 409 kaznenih djela s područja „vjerske ideologije”. To je povećanje od 13 posto u odnosu na prethodnu godinu (362). Za veliku većinu odgovorni su islamisti. Trenutno je njihov udio veći od 92 posto. Kada su u pitanju nasilnički čini, uključujući i ubojstva, statistika pokazuje minus od gotovo 20 posto: 33 napada u odnosu na 41 od ranije. Međutim, sami brojevi samo uvjetno rečeno daju pravu sliku. U analizi Službe za zaštitu ustavnog poretka kaže se da je “prijetnja od islamističkog terorizma u Njemačkoj bila na visokoj razini i 2020. godine”.
Kompleksni i višestruki napadi, kontrolirani iz inozemstva, još se nisu dogodili u Njemačkoj, “ali su mogući u bilo kojem trenutku”. A zatim slijedi rečenica koja bi mogla odgovarati napadu u Würzburgu – ako se potvrdi sumnja u islamističku pozadinu napada: “U većini napada posljednjih godina radilo se o napadima pojedinačnih počinitelja, koji su isto tako važni za terorističke grupe i njihove ciljeve jer mogu imati velik učinak. ”
Islamska država (IS) kao inspiracija
Postoje i procjene o tome kako bi se takvi scenariji mogli odvijati u budućnosti ili kako su se mogli dogodili u prošlosti: Nadahnuti propagandom usmjerenom na nasilje ili kontaktom s terorističkom organizacijom kao što je „Islamska država“ (IS), pojedinačni počinitelji su se s lako dostupnim sredstvima za napad okomili na tzv. “meke” mete, odnosno mete koje je lako napasti.
Kao primjer iz 2020. godine spominje se napad nožem u listopadu u Dresdenu (Saska) na dva turista. Jedna od žrtava je umrla. Navodni počinitelj, koji je u početku bio u bijegu, kasnije je uhvaćen. “Islamistički motiv smatra se vrlo vjerojatnim”, kaže se u izvještaju Ureda za zaštitu ustavnog poretka. Još jedan pojedinačni počinitelj iz ovog miljea bio je vozač automobila koji je u kolovozu 2020. namjerno izazvao sudar na gradskoj autocesti u Berlinu, u kojem je ozlijeđeno šest osoba. Pretpostavlja se da je motiv odnosno pozadina napada bila islamistička, “čemu je pogodovalo i psihičko oboljenje osumnjičenog”.
Daleko najopasniji su islamisti
Ako se pogleda broj ljudi koji predstavljaju prijetnju i za koje sigurnosne službe vjeruju da bi u svakom trenutku mogli izvršiti napad, potencijal opasnosti od strane vjerski motiviranih osoba postaje posebno vidljiv: od 697 muškaraca i žena koji su klasificirani kao potencijalno opasni, u 596 slučajeva sumnja se da imaju vjerske motive. Time se pretežno misli na islamizam. Broj potencijalno opasnih ljudi dolazi iz odgovora vlade na upit koji su liberali (FDP) uputili njemačkom Bundestagu krajem veljače.
Pogled preko granice također pomaže Njemačkoj procijeniti rizik od napada. Izvještaj Službe za zaštitu ustavnog poretka odnosi se i na napade u Francuskoj i Austriji. Oni su imali utjecaj na “dinamiku situacije u Njemačkoj”. Krajem rujna 2020. u Parizu je izveden napad nožem na dva prolaznika ispred nekadašnje redakcije satiričnog časopisa Charlie Hebdo.
Nakon napada u Beču istrage provedene i u Njemačkoj
Sredinom listopada nastavniku povijesti Samuelu Patyju odrubljena je glava nasred ulice u pariškom predgrađu jer je na nastavi pokazao učenicima karikature proroka Muhameda.
Nekoliko tjedana kasnije je čovjek, za kojeg se sumnja da je islamist, izbo nožem tri posjetitelja katedrale u Nici. Pozadina ovih napada bila je očito obnovljena rasprava o karikaturama Muhameda. Charlie Hebdo ih je ponovo objavio povodom početka suđenja navodnim pomagačima atentatora u napadu izvedenom u siječnju 2015. Tada su islamisti upali u redakcije i ustrijelili dvanaest ljudi.
Napad u Beču u studenom 2020. također je mogao potaknuti imitatore u Njemačkoj da počine slična nedjela. U glavnom gradu Austrije počinitelj je ustrijelio četiri osobe u centru grada i ozlijedio više od 20, neke od njih teško. Potraga za sudionicima provedena je i u Njemačkoj. Zaključak Službe za zaštitu ustavnog poretka bio je da se “nasilni čini u kojima posebno nadahnuti pojedinačni počinitelji imitiraju zločine koji su imali velikog odjeka, ne mogu isključiti u Njemačkoj”.
„Poseban izazov”: povratnici iz ratnih područja
Njemačke sigurnosne službe i dalje su vrlo zabrinute zbog još jednog problema: od gotovo 1.100 islamista, koji su od 2012. godine boravili u Siriji i Iraku, otprilike se trećina vratila u Njemačku. Po povratku su neki osuđeni na zatvorske kazne. Ophođenje prema takvim islamistima u njemačkim zatvorima, ali i nakon njihovog puštanja iz zatvora, predstavlja “poseban izazov” za pravosudne i sigurnosne organe u Njemačkoj, navodi DW.
Tekst se nastavlja ispod oglasa