I kao što smo nedavno pisali – ovih je dana tajnik ruskog Vijeća sigurnosti Nikolaj Patrušev izvijestio ruskog predsjednika Vladimira Putina o rezultatima sastanka s ravnateljem CIA-e Williamom Burnsom. Dakle, Patrušev se prije desetak dana, u Moskvi sastao s direktorom CIA-e Burnsom, a razgovarali su o odnosima između Ruske Federacije i Sjedinjenih Država. S Burnsom se sastao i šef ruske obavještajne službe Sergej Nariškin, s time da su glavne teme, prije svega bile – bilateralni odnosi, kao i razmjena mišljenja o brojnim međunarodnim pitanjima, piše za Narod.hr analitičar Tonči Mirić.
U međuvremenu je „procurilo“ da su SAD upozorile RF kako pomno prate gomilanje ruskih trupa u blizini ukrajinske granice, te da je bilo riječi i o energetskoj te migrantskoj krizi…
Bursnov put
I američki se CNN osvrnuo na Burnsov posjet Rusiji, pri čemu je navedeno da je “Bursnov put uslijedio u trenutku kada je Amerika sve više zabrinuta zbog neregularnog kretanja ruskih trupa u blizini ukrajinske granice”.
Dakle, Bidenova je administracija u posljednjih nekoliko mjeseci intenzivirala aktivnosti na deeskalaciji tenzija između Kijeva i Moskve, te je u tom smislu, Burns nakon sastanka u Rusiji, telefonom razgovarao i s ukrajinskim predsjednikom Vladimirom Zelenskim, a tema su upravo bili rusko-ukrajinski odnosi. Naime, „tenzije između Ukrajine i Rusije pogoršane su u posljednjih nekoliko tjedana što je rezultiralo i energetskom krizom a za koju Kijev smatra odgovornom upravo Rusiju”, ističe CNN.
Diplomatske reakcije
Uzevši u obzir posljednje ruske aktivnosti, europski i američki diplomati intenzivno rade na istraživanju ruskog djelovanja na granici s Ukrajinom.
Zabrinutost zbog namjera Kremlja potiče još od ruske invazije na poluotok Krim koja se dogodila 2014. godine, nakon čega su Rusiji uvedene brojne ekonomske i političke sankcije.
“Diplomati su primijetili i Putinov članak koji je napisao ovog ljeta, a koji je opisan kao revizionistički manifest o ukrajinskoj povijesti – koji bi trebao odgovarati ruskim argumentima, odnosno koji negira temelje ukrajinske države”, ističe CNN.
Ipak i pored brojnih aktivnosti SAD-a u Ukrajini, ukrajinski čelnici nisu zadovoljni djelovanjem SAD-a kada je riječ o suzbijanju ruskog utjecaja. Naime, od početka mandata, Bidenova administracija je odustala od uvođenja novih sankcija za Sjeverni tok 2,… išla je pomirljivo (američka strana) organiziravši sastanak s Putinom u srpnju gdje su predsjednici dvije sile pokušali pronaći zajednički jezik o pitanjima cyber napada i nuklearne stabilnosti.
U zaključku analize, CNN citira sugestiju savjetnika ukrajinskog predsjednika koji je govorio o tome što bi SAD trebale konkretno poduzimati u cilju suzbijanja utjecaja RF na istoku Europe: “Najbolji signal koji bi Bidenova administracija mogla poslati Rusiji u ovom trenutku jeste vraćanje na sankcije zbog projekta Sjeverni tok 2”!
Poveznica sa Zapadnim Balkanom, jer ima tu nešto…
Premijer Kosova Albin Kurti dao je nedavno duži intervju za Deutsche Welle, tijekom kojeg je govorio i o političkoj situaciji u regiji. On je područje Zapadnog Balkana usporedio s teritorijem bivšeg Sovjetskog Saveza, a Srbiju s – Rusijom, riječima: “Sve više se pokazuje da se Srbija na Zapadnom Balkanu ponaša kao RF, u kojoj nastoji da Republika Srpska u BiH postane Bjelorusija, a Crnu Goru teži da pretvori u Ukrajinu”, istakao je Kurti.
Dodao je i kako Srbija ne prihvaća realnost, te zaključuje: “Srbija ne prihvaća zemlje koje nisu u EU kao prave države. To su BiH, Crna Gora, Kosovo, pa čak i Sjeverna Makedonija. Srbija ih vidi kao privremene države“.
Aktivnosti SAD-a prema „Balkanskom / srpskom čvoru“ ili Kongres SAD-a je „prijavio“ Vučića Bidenu zbog korupcije, te RTV Pinka i Telekoma
Sedmorica kongresnika SAD-a uputili su pismo predsjedniku države Joeu Bidenu sa zahtjevom da se ta država aktivnije angažira u suzbijanju korupcije u Srbiji, sprečavanju gušenja slobode medija i organiziranja slobodnih i fer izbora.
U pismu se, između ostalog, navodi da je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić produbio korupciju, da je vlast omogućila ogroman profit RTV Pink (propaganda) te da su poslovi državnog Telekoma (eter) obavijeni velom tajni.
U pismu kongresnika koje je upućeno prvom čovjeku najmoćnije sile na svijetu navodi da se da su duboko zabrinuti zbog političke i humanitarne situacije u Srbiji.
Kongresnici podsjećaju da je Biden tijekom posjete Srbiji, u kolovozu 2016. godine kao potpredsjednik SAD poručio da je u interesu te zemlje – prosperitet. ”Stoga ohrabrujemo vašu administraciju da se s predsjednikom Vučićem angažirate u borbi protiv korupcije i da se suzbiju napadi na slobodne medije. Oba pitanja su ključna za Srbiju i za njene težnje da postane dio EU”, navodi se u pismu.
Kongresnici su pozvali Bidena i da razmisli o upotrebi izvršne naredbe 14033, koja podrazumijeva “blokiranje imovine i zabranu ulaska u SAD za osobe koje utiču da destabilizaciju situacije na Zapadnom Balkanu“… ”Smatramo da bi to bilo korisno, jer biste time potakli transparentniju i odgovorniju vladu Srbije, koja poštuje demokraciju, ljudska i vladavinu prava”, naglašavaju kongresnici.
Sloboda medija
Američki političari podsjećaju Bidena da je sloboda medija ne samo ključna američka vrijednost sadržana u Ustavu, već da je ona važna i za vanjsku politiku SAD-a, jednako koliko i za suprotstavljanje autoritarnim vlastima širom svijeta.
Oni su podsjetili Bidena da je na kraju svoje posjete Beogradu 2016. izjavio da su “nacije jače kad se čuju različiti glasovi”.
”Nažalost, sloboda medija je dostigla novu najnižu točku u Srbiji. ‘Reporteri bez granica’ su istakli da je Srbija zemlja u kojoj su novinari gotovo svakodnevno izloženi napadima, koji najčešće dolaze od vladajuće elite i provladinih medija. Također je jasno da se provladini mediji razvijaju i da su u ‘obostrano korisnom odnosu s vlašću u Srbiji’.
Kao jedan eklatantan primjer je RTV Pink, najveći privatni emiter u Srbiji, koji je dobio najmanje 7 milijuna € državnih kredita između 2014. i 2016. godine. Sljedeće godine, kada se predsjednik Vučić kandidirao za predsjednika, RTV Pink je njegovoj kampanji osigurala znatno više vremena nego svim ostalim kandidatima zajedno. Čak su i poslovi mreže Telekom u većinskom državnom vlasništvu obavijeni velom tajne”, poručuju kongresnici.
Oni upozoravaju da sporazumi i aranžmani između medija i vlade u Srbiji štete demokraciji, da se ušutkavaju kritičari i osnažuju korumpirani pojedinci. ”Potičemo vašu administraciju da surađuje s predsjednikom Vučićem i drugima kako bi omogućili svim medijima da napreduju i izvještavaju o vijestima na pravičan i nepristrastan način”, navodi se u pismu.
“Iskorijeniti korupciju koju je Vučić produbio”
Kongresnici ujedno apeliraju na Bidena da njegova administracija nastavi sa zahtjevima prema Srbiji kad je u pitanju iskorjenjivanje korupcije.
”Vlada SAD-a je dugo bila globalni lider u podršci naporima za borbu protiv korupcije. Drago nam je što će borba protiv korupcije biti jedan od fokusa predstojećeg Summita demokracije. Naše politike i temeljni zahtjevi doveli su do povećanja gospodarskog rasta i povjerenja u američku ekonomiju. Na nesreću po narod Srbije, izvješća su pokaza da je predsjednik Vučić produbio korupciju u Srbiji, uključujući i korištenje krize s korona-virusom koju je koristio kao izgovor za trošenje državnog novca i nabavku respiratora“. Predsjednik Vučić je otišao toliko daleko da je na RTS-u rekao da je dok je cio svijet tražio respiratore Srbija dolazila do njih poluilegalno, također se navodi se u pismu.
Oni su izrazili uvjerenje da bi administracija SAD morala promptno poduzmati mjere kako bi se suzbila korupcija i daljnji napadi na slobodu medija.
”Srbija planira organizirati predsjedničke i parlamentarne izbore sljedećeg proljeća. Od vaše administracije tražimo da od Srbije zahtjeva odgovorno pristupanje najvišim standardima slobodnih i fer izbora, te da se to odnosi i na razdoblje kampanje uoči izbora i samo prebrojavanje glasova. Tijekom vašeg posjeta Beogradu govorili ste o budućnosti Srbije i srpskog naroda s mnogo nade. Nažalost, da bismo došli do te optimističnije budućnosti vjerujemo da je neophodna dalja diplomatska akcija SAD-a i naših europskih saveznika i partnera u Srbiji”, navedeno je, između ostalog, u pismu koje su kongresnici uputili predsjedniku SAD-a.
Pismo su potpisali kongresnici Raja Krishnamoorthi, Ritchie Torres, David N. Cicilline, Jan Schakowsky, James P. McGovern, Mike Quigley i Jim Costa.
Vučić „hrabro“ uzvraća udarac Bidenu zaštićen Putinovim kišobranom
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je o pismu američkih kongresnika jezgrovito kazao da će o njemu građani Srbije donijeti konačnu odluku. Naime, dana 7. studenoga je izjavio da se ne plaši zamrzavanja imovine i računa u inostranstvu “jer ih nema”!
Također je glede navoda iz pisma da je predsjednik Srbije produbio korupciju u zemlji, uključujući i korištenje krize izazvane Covidom-19, kao izgovor za prikrivanje državne potrošnje i nabavke zaštitne medicinske opreme i respiratora, iznio da nabavka respiratora “nije dokaz nikakve korupcije” već njegove borbe za Srbiju, dodavši „to bih ponovio uvijek i u budućnosti”. Preciznije, Vučić je u ožujku 2020. godine je na RTS-u izjavio da su novonaručeni respiratori plaćeni avansno “na polu-crno”, te da „neće reći odakle, pa makar ga strijeljali”.
Ujedno je Vučić kazao da je predmetni zahtjev potpisalo nekoliko kongresnika iz Demokratske stranke, te da je on “jednostranački”, a da će se tek vidjeti “koliko će kongresnika potpisati ‘srpsku’ rezoluciju u narednih mjesec dana – da se vidi koliko prijatelja Srbija ima u američkom Kongresu”, rekao je Vučić.
(Politički analitičar Dušan Janjić izjavio je u emisiji “Drugačija radio veza” da Srbija plaća Richarda Grenella 100.000 $ mjesečno! Grenell je bivši Trumpov izaslanik za dijalog Beograda i Prištine, a sada otvoreno zastupa interese Srbije „gdje god se zatekne“.)
Također, povodom toga što Srbija nije među zemljama pozvanim na online Summit za demokraciju koji organizira Biden, Vučić je izjavio da “svatko ima pravo ocjenjivati tuđu demokraciju na način na koji hoće”.
“Tvrdi” stav
U kontekstu tog „tvrdog“ stava znakovito je i skorašnje stupanje na snagu Zakona o vanjskoj politici koji daje veće ovlasti Aleksandru Vučiću. Naime, novim „Nacrtom zakona o spoljnoj politici“ povećava se utjecaj predsjednika Srbije u ovoj domeni – nauštrb Vlade i Narodne skupštine. Nacrtom se, također, predviđa i da resorni ministar ima pravo zapošljavati u ministarstvu mimo natječaja. Sporno je, kako navode, i uvođenje generalnog nadzornika, čiji bi zadatak bio nadgledati rad diplomatskih predstavništava i konzulata.
Ujedno, prema Al-Jazeeri Balkans, dana 9. 11. o.g. na Međunarodni dan borbe protiv fašizma, beogradske su NVO namjeravale ukloniti mural s likom ratnog zločinca Ratka Mladića – osuđenog za genocid, u Njegoševoj ulici (sic) u Beogradu (koji je tamo od srpnja o.g.), a čemu su se suprotstavile “Narodne patrole“ – bliske tamošnjim vlastima.
Glede navedenog incidenta Janja Beč Neumann – srbijanska sociologinja i istraživačica genocida (doktorirala sociologiju u Zagrebu i na Cambridgeu), je na mlako priopćenje vlasti – po kojem je „Beograd antifašistički grad i grad pobjednika…“, dopustila da je „Beograd antifašistički grad“, no dodala je – kako je „on i fašistički grad – u kojem se testirao Ciklon B za plinske komore, te grad i država (Nedićeva) u kojoj je za II. Svjetskog rata stradalo 12.000 Židova…“! Završno je kazala da „ovaj sadašnji režim u Srbiji vlada preko straha i mržnje“.
Navedenoj je „zaštiti murala“ nazočio i srbijanski ministar Aleksandar Vulin, a koji je nakon završetka prosvjeda podno murala ostavio cvijeće.
MOGUĆI ZAKLJUČAK
Prije oko mjesec dana britanski The Guardian objavio je zanimljiv tekst o tome kako je oko polovina mladih u Velikoj Britaniji sklono marksizmu kao društvenoj ideologiji, a slično je i u SAD-u. Slučajno ili ne, ovaj se Guardianov tekst djelomično poklopio s govorom ruskog predsjednika Vladimira Putina na Međunarodnom forumu Valdai u Sočiju, krajem listopada, na kojem su sudjelovali predstavnici više od 45 država. Naravno, glavna zvijezda bio je ruski vođa Putin, pri čemu se iz njegovog govora trebaju izdvojiti dva ključna navoda, koji „sve mijenjaju“:
- Stvaranje nove ruske ideologije;
- Promjena ekonomskog modela tj. kraj kapitalizma.
Što se tiče prvog elementa, Putin je po prvi put nakon raspada SSSR-a i uspostave RF formulirao jasnu ideologiju ruskog društva, koje je do sada bilo de-ideologizirano, tj. lutalo je od krajnosti neoliberalnih ideja do žala za komunizmom, uz dominantni sloj tzv. centrista ili tradicionalista od kojih je većina usmjerena na pravoslavlje kao dominantnu državnu religiju.
Prema lucidnom analitičaru Zoranu Meteru, čija zapažanja i prenosimo, tu je novu ideološku matricu, koja će nesumnjivo postati službena tj. uključena u cjelokupni ruski društveni sustav, Putin nazvao „umjerenim konzervativizmom“, ili, drugim riječima – oslanjanje na tradicionalne vrijednosti ruskog društva.
Dakle, radi se o tome da je Putin službeno raskrstio s neoliberalnim idejama Zapada, koje se posljednjih desetljeća globalno nameću kao opće vrijednosti.
I drugi ključni element Putinovog govora – više je nego indikativan. On tvrdi kako je suvremeni kapitalistički model ekonomskog razvoja u krizi i da izlaza iz nje nema, te da je u blisko vrijeme nužno pronaći novu formulu za razvoj gospodarstva, i to kako u Rusiji tako i u čitavom svijetu. Misli li Putin ovdje na neki svoj originalni model ili možda na provjereno gospodarski uspješni kineski model socijalizma s jasnim obilježjima tržišnih zakonitosti (nadziranih od središnje vlasti) za sada možemo samo nagađati…
Naše područje već ionako prebogato neprobavljenom poviješću
Završno, očekujemo da ovaj Putinov koncept neće završiti u nekom svojevrsnom nacional-socijalizmu, jer naša se civilizacija sjeća jednog i to ne po dobrom!
Dakle, nadajmo se da se opisana recentna globalna društvena zbivanja, odnosno spominjane ideologije – neoliberalna i neliberalna/nacionalna, neće sudariti na jugoistoku Europe – kao što je već, nešto slično, bilo 1914. godine.
Naime, ovo je naše područje već ionako prebogato neprobavljenom poviješću. U tom smislu podsjećamo da je samo u Miloševićevim ratovima za Veliku Srbiju, po riječima Mile Đukanovića poginulo od 140.000 do 150.000 ljudi, od kojih više od 70.000 Bošnjaka (genocid), više od 23.000 Hrvata, više od 13.000 Albanaca te više od 30.000 Srba!
* Tonči Mirić završio je Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, bivši je djelatnik hrvatskog sigurnosnog sustava, te analitičar specijaliziran za Balkan, i države bivše Jugoslavije. Područja interesa: međunarodna politika / odnosi, geopolitika, vojna pitanja i strategije.
** Mišljenja iznesena u kolumnama osobna su mišljenja njihovih autora i ne odražavaju nužno stajališta uredništva portala Narod.hr
Tekst se nastavlja ispod oglasa
