Predsjednik Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović predvodi delegaciju od 90-ak hrvatskih tvrtki koje će sudjelovati na rusko-hrvatskom gospodarskom forumu u četvrtak poslijepodne u Moskvi u sklopu službenog posjeta predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović Ruskoj Federaciji.
Burilović je izjavio uoči puta u Moskvu da je rusko tržište od oko 140 milijuna stanovnika iznimno važno za hrvatske tvrtke te da je dobar pokazatelj za to rast izvoza u prvih sedam mjeseci od 10 posto u odnosu na isto razdoblje 2016. godine.
Po njegovim riječima, najveći dio tog izvoza odnosio se na lijekove, kozmetiku, strojeve i opremu, električne transformatore i neke vrste brodova.
“Rusija je iznimno zainteresirana za naša brodogradilišta i prateću opremu. Nedavno je na Međunarodnom sajmu brodograđevne industrije NEVA u Sankt Peterburgu riječka tvrtka Vulkan Nova potpisala Memorandum o suradnji s ruskim OCK-om (United shipbuilding cooperation), što joj otvara vrata svih ruskih brodogradilišta”, istaknuo je Burilović te je dodao da unatoč negativnoj bilanci Hrvatske u robnoj razmjeni, veseli porast izvoza od desetak posto.
Međutim, upozorio je da unatoč rastu izvoza hrvatsko gospodarstvo još uvijek ne ostvaruje potencijale na ruskom tržištu te da sankcije EU Rusiji donose poteškoće u poslovanju, posebice za prehrambene i poljoprivredne proizvode.
Veliki dio razgovora hrvatske predsjednice i ruskog čelnika Vladimira Putina u srijedu u Sočiju bio je posvećen upravo unapređenju gospodarskih odnosa.
Putin je izvijestio da su na sastanku razmatrali konkretne mjere za unapređenje suradnje, a posebice na području gospodarstva.
Prošle godine je robna razmjena iznosila 807 milijuna dolara, a u prvoj polovici ove godine narasla je za 64 posto, rekao je Putin.
“Smatramo da ove godine imamo priliku vratiti robnu razmjenu na razinu kakva je bila prije krize”, kazao je ruski predsjednik.
Predsjednica je istaknula nakon sastanka s Putinom da je Rusija Hrvatskoj značajan gospodarski partner te svakako želi nastaviti jačati bilateralnu gospodarsku suradnju.
Pozdravila je sva ruska ulaganja u Hrvatskoj, posebice ona u turistički sektor te kazala da je spremna zalagati se “za svaki oblik uzajamno korisnih ulaganja iz Ruske Federacije koja su u skladu s postojećim okvirom”.
S obzirom da Rusija pokazuje značajan interes za ulaganja u području energetike, upoznala je Putina s nizom zakonodavnih promjena u Hrvatskoj koja su omogućila lakše i sigurnije investiranje kroz liberalizaciju tržišta električne energije, nafte i plina. Iako i Hrvatska nastoji ostvariti diversifikaciju dobavljača i transportnih pravaca energenata, suradnja s ruskim tvrtkama se nastavlja, naglasila je dodavši da je ogledni primjer odlične suradnje i nedavno potpisivanje ugovora o višegodišnjoj opskrbi hrvatskog tržišta plinom Prvog plinarskog društva i Gazproma.
Jučer potpisani Nacrt memoranduma o razumijevanju u području gospodarske suradnje na tržištima trećih država također će doprinijeti unapređenju suradnje, izjavio je Putin i dodao da su velika očekivanja i od gospodarskog foruma u Moskvi, za koji vlada veliki interes s obje strane i očekuju se konkretni rezultati.
Radi se o najjačem gospodarskom izaslanstvu koje je dosad pratilo predsjednicu. Uz predstavnike 90-ak hrvatskih tvrtki s ruske strane je potvrđeno sudjelovanje 245 tvrtki. Za medijsko praćenje tog događaja, na kojemu će se obratiti i predsjednica Grabar-Kitarović, prijavilo se više od 20 medijskih kuća.
Drugog dana posjeta Ruskoj Federaciji, u četvrtak, hrvatska predsjednica će se u Moskvi odvojeno sastati s premijerom Dmitrijem Medvedevom, predsjednicom gornjeg doma ruskog parlamenta Valentinom Matvijenko i poglavarom Ruske Pravoslavne Crkve (RPC) Kirilom.
“Rusija i Hrvatska prepoznaju značaj dijaloga naših crkava i nužnost zaštite kršćana u svijetu. U vjerskim zajednicama vidim partnere u jačanju pozitivnih društvenih vrijednosti u današnjem svijetu, izloženom posljedicama ratnih razaranja i migracija, ali i s krizama koje proizlaze iz gubitka univerzalnih duhovnih vrijednosti”, kazala je predsjednica uoči susreta s Kirilom. Istaknula je kako u Hrvatskoj, u Crikvenici postoji ruska pravoslavna crkva Sv. Nikole, izgrađena 1924. Kako hrvatska država podupire obnove crkava i crkvenih kompleksa, među ostalim i pravoslavnih crkava, obnovom ove crkve mogla bi se započeti slaviti i liturgija Ruske pravoslavne crkve, kazala je ona.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
