“Cijela jedna Hrvatska živi izvan granica svoje zemlje i to nikada ne smijemo zaboraviti. Želim zato zajedno s vama raditi na stvaranju pozitivne klime u kojoj će se svaki iseljenik osjećati dobrodošao u zemlju svojih predaka”, poručila je hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović iz Argentine.
Nakon Drugog svjetskog rata mnogi su Hrvati u Argentini pronašli slobodu u kojoj su mogli svjedočiti svoje domoljublje i isticati opravdane zahtjeve za slobodom hrvatskoga naroda i domovine, kazala je predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović primajući u ponedjeljak povelju počasne građanke Buenos Airesa u tamošnjoj gradskoj vijećnici.
Predsjednica je kazala da je ponosna na sve naraštaje Hrvata koji su stigli u Argentinu i tamo krenuli ispočetka te “skromno živjeli kako bi mogli pomagati svome zavičaju iz tuđine”, kaže se u priopćenju iz njezina ureda.
“Hrvati u Argentini dijelili su sudbinu svoga naroda i za vrijeme trajanja bivšeg jugoslavenskog komunističkog režima, kojemu je smetalo svako isticanje nacionalnog imena, hrvatske zastave i grba ili ispovijedanje vjere”, kazala je Grabar-Kitarović.
Dodala je kako su nakon Drugoga svjetskog rata mnogi Hrvati upravo u Argentini tražili i našli prostor slobode u kojemu su mogli svjedočiti svoje domoljublje i isticati opravdane zahtjeve za slobodom hrvatskoga naroda i domovine, navodi se u priopćenju.
Prethodno je spomenula neke Hrvate koji su ostavili neizbrisiv trag u Buenos Airesu i Argentini, hrvatskog isusovca Nikolu Plantića koji je bio rektor Colegio Nacional u Buenos Airesu polovicom 18. stoljeća te građevinskog poduzetnika Buratovića s otoka Hvara, koji je polovicom 19. stoljeća gradio kuće, ceste i željezničke pruge po cijeloj Argentini, a prvi je postavio telegrafsku vezu između Buenos Airesa i Rosarija.
“Hrvati su, kao i Argentinci, ponosan narod. Ne zaboravljamo svoju vjeru, himnu, grb, svoj jezik, zastavu, ime i svoj rod. I upravo zato vam zahvaljujem i u svoje osobno, ali i u ime svih naših predaka koji su u Argentini našli prostor slobode i prijateljstva”, istaknula je Grabar-Kitarović.
Grabar-Kitarović se ranije u ponedjeljak, drugog dana posjeta Argentini, susrela s predsjednikom Mauricijem Macrijem s kojim je razgovarala o razvoju gospodarske, prometne, geopolitičke i kulturne suradnje između dviju država.
“Razmjenili smo puno razmišljanja oko toga kako poboljšati odnose dviju država, kako Hrvatska može pomoći Argentini u okviru Europske unije u smislu daljnje trgovine i potpisivanja sporazuma s Mercosurom”, istaknula je predsjednica, spomenuvši južnoamerički trgovinski savez u kojemu se nalaze Argentina, Brazil, Paragvaj i Urugvaj.
“Posebna tema razgovora bila je hrvatska iseljenička zajednica u Argentini, a u tom kontekstu smo naravno govorili i o sporazumu o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja”, otkrila je Grabar-Kitarović.
Predsjednica je naglasila kako u Argentini živi velik broj pripadnika hrvatske zajednice, čiji broj se kreće između 200 do 250 tisuća, a koji su vrlo uspješni u izgradnji argentinskog društva na planu gospodarskih djelatnosti i kulture te čine važnu poveznicu u odnosima dviju država.
Grabar Kitarović: U Hrvatskoj Kostajnici treba spriječiti još veće posljedice
Iako je u službenoj posjeti Argentini, hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović pozorno i s velikom zabrinutošću prati vijesti o velikim materijalnim štetama izazvanim poplavama i klizištima u Hrvatskoj Kostajnici, izvijestili su u utorak iz Ureda Predsjednice koja u poruci ističe kako je sve napore nužno usmjeriti u sprječavanje još većih posljedica.
“Unatoč svim provedenim pripremama, prirodnim silama se ponekada nemoguće u potpunosti suprotstaviti te je u ovome trenutku nužno usmjeriti sve napore u otklanjanje nastalih i sprječavanje još većih posljedica, posebno mogućih ljudskih žrtava”, naglasila je predsjednica Grabar- Kitarović.
Pozvala je sva nadležna državna tijela Sustava domovinske sigurnosti da nastave maksimalne napore u pružanju pomoći stanovnicima Hrvatske Kostajnice te im iskazala zahvalnost na dosadašnjoj posvećenosti i predanosti.
Predsjednica posjetila policijsku akademiju “Juan Vucetich“ u Argentini
Predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović posjetila je u utorak Policijsku akademiju “Juan Vucetich“ u gradu La Plati gdje je, zajedno s ministrom sigurnosti pokrajine Buenos Aires Christianom Ritondom, otkrila spomen ploču Ivanu Vučetiću, izumitelju suvremene daktiloskopije, priopćeno je iz njezina ureda.
Za posjeta akademiji, hrvatska predsjednica rekla je da povijesna povezanost hrvatskog i argentinskog naroda seže od sredine 18. stoljeća, od kada su se Hrvati, iz ekonomskih, ali i političkih razloga, tragajući za boljim životom kontinuirano doseljavali u Argentinu.
Mnogi od njih u tome su uspjeli i postali istaknuti članovi zajednice u Argentini, a jedan od njih je Ivan Vučetić, dodala je predsjednica u prigodi otkrivanja spomen ploče.
“Njegovo ime danas nosi policijska akademija u La Plati i Centar za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja hrvatske policije u Zagrebu, a njegov pionirski rad na području daktiloskopije danas baštine policijske i forenzičke službe cijeloga svijeta“, kazala je hrvatska predsjednica.
“Životni put ovog zaista posebnog čovjeka simbolizira sudbine brojnih hrvatskih iseljenika, koji su pritisnuti siromaštvom ili političkom neslobodom i progonom krenuli diljem svijeta tražiti bolju budućnost“, dodala je.
Mnogi od njih upravo su u Argentini našli novi dom i sretniju sudbinu, ali poput Ivana Vučetića, nisu nikada zaboravili svoju hrvatsku domovinu, kazala je.
“Svojim životima i radom ljudi poput Ivana Vučetića izgradili su most bliske suradnje između Argentine i Hrvatske, a na nama je da preko toga mosta prijeđemo“, zaključila je predsjednica Grabar-Kitarović.
Ivan Vučetić rođen je 20. srpnja 1858. na otoku Hvaru, a 1884. u dobi od 26 godina doselio je u Argentinu. Četiri godine poslije, kao Juan Vucetich, postaje službenik policije u La Plati i nakon početnih godina rada na statističkim poslovima, počeo se baviti poslovima identifikacije. Proučivši znanstvene radove dotadašnjih istraživača otisaka prstiju i primjećujući brojne nedostatke Bertillonove antropometrije, Vučetić je stvorio sustav za klasifikaciju otisaka prstiju koji je nazvao „Iknofalangometrija“, a poslije je postao poznat kao “daktiloskopija“.
Dugogodišnji istraživački rad iz područja daktiloskopije Vučetić je pretočio u brojne znanstvene radove, poput Usporedna daktiloskopija (1904.), Identifikacija ličnosti (1907.), Primjena daktiloskopije u suzbijanju zločina (1909.), Povijesni pregled prve službene primjene otisaka prstiju i njeni rezultati (1920.) itd. Bio je član Francuske akademije i Antropološkog instituta u Parizu, a daktiloskopija je proslavila Vučetića i Argentinu širom svijeta.
U sklopu svoje svjetske turneje 1913. godine Ivan Vučetić je posjetio rodni Hvar kada je hvarskoj općini darovao primjerak svoje knjige “Dactiloscopia comparada“ s posvetom: “S dužnim poštovanjem općini moje ljubljene domovine“.
Vučetić je tijekom dugogodišnjeg istraživačko-znanstvenog rada i prakse sakupio golemu i dragocjenu znanstvenu građu i dokumentaciju, naročito tijekom spomenute svjetske turneje 1913. Sve to, sređeno i obrađeno u privatnom muzeju, arhivu i biblioteci, darovao je 16.6.1923. Fakultetu pravnih i društvenih znanosti u LaPlati. Ubrzo je postavljen i za direktora Muzeja Vučetić, a uveo je i predmet “Identifikacije“ u nastavni plan studenata prava, što je još jedan njegov pionirski pothvat.
Ivan Vučetić umro je 25. siječnja 1925., a njegova druga domovina Argentina, odužila mu se nizom knjiga i monografija o njemu i njegovom znanstvenom opusu, izdavanjem poštanske marke s njegovim likom i brojnim spomen obilježjima.
Tekst se nastavlja ispod oglasa