Grabar-Kitarović susretom s hrvatskom zajednicom počela posjet Azerbajdžanu

Foto: Fah

Susretom s hrvatskim građanima koji žive i rade u Azerbajdžanu, kojima je kazala da su “najbolji veleposlanici svoje domovine”, hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović započela je u nedjelju trodnevni posjet toj zemlji bogatoj naftom u kojoj Hrvatska vidi ogromne neiskorištene potencijale za suradnju, poglavito u gospodarstvu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Želim vam zahvaliti na svemu što radite ovdje, na načinu na koji predstavljate Hrvatsku, vi ste svakako najbolji veleposlanici svoje domovine”, kazala je Grabar-Kitarović, koja u ponedjeljak počinje službeni dio svog posjeta susretom s azerbajdžanskim domaćinom, predsjednikom Ilhamom Alijevim.

Odnosi Hrvatske i Azerbajdžana su “prijateljski, nemamo otvorenih pitanja ali mislim da imamo ogromne neiskorištene potencijale koji su posebno vidljivi u području gospodarstva”, kazala je Grabar-Kitarović.

Hrvatska predsjednica izrazila je uvjerenost da će posjet i razgovori s predsjednikom Alijevim i drugim dužnosnicima, kao i gospodarski forum u utorak “pridonijeti upravo tome da se konkretiziraju mnogi vidovi suradnje”, a Hrvatska svoj prostor vidi ne samo u trgovini nego i u ulaganjima i zajedničkoj suradnji u području energetike, tehnologije, prehrambene industrije, brodogradnje, prometa i turizma.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Svoje bogatstvo Azerbajdžan temelji na bogatim rezervama nafte i prirodnog plina koji čine 95 njegova izvoza, a proizvodnja nafte počela je još u 19. stoljeću kada su braća Nobel – Ludvig i Robert, manje poznata braća Alfreda Nobela – imala naftnu kompaniju u Bakuu i u jednom trenutku držala 50 posto svjetske proizvodnje nafte.

Predsjednicu u ponedjeljak osim susreta s Alijevim očekuju i razgovori s premijerom Arturom Rasizadeom, predsjednikom parlamenta Ogtajom Asadovim, kao i predavanje na Diplomatskoj akademiji.

U utorak, ona će se zajedno s predsjednikom Alijevim obratiti sudionicima azerbajdžansko-hrvatskog gospodarskog foruma na kojemu se očekuju predstavnici oko 35 hrvatskih i stotinjak azerbajdžanskih kompanija. Činjenica da će na njega doći i azerbajdžanski predsjednik “velika je stvar za Hrvatsku”, ocjenjuje se u hrvatskom izaslanstvu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Refik Šabanović, voditelj Privremenog ureda RH u Azerbajdžanu – za koji je predsjednica izrazila nadu da će se uskoro pretvoriti u pravo veleposlanstvo – rekao je kako je posjet Kolinde Grabar-Kitarović važan između ostalog stoga što će “zasigurno ojačati i odškrinuti vrata našim gospodarstvenicima u Bakuu jer ovo tržište je još uvijek u gospodarskom rastu”.

Budući da Azerbajdžan u Zagrebu ima veleposlanstvo bilo bi jako poticajno za poslovanje s tom zemljom da reciprocitetno odgovori i Hrvatska, smatra Šabanović.

Refik Šabanović predstavio je predsjednici članove hrvatske zajednice koji većinom rade u naftnim tvrtkama, ali je istaknuo da su tu i sportaši, prije svega izbornik azerbajdžanske nogometne reprezentacije Robert Prosinečki ali i Siniša Popek, odbojkaški trener koji radi u Bakuu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Prosinečki je “ove godine učinio što se nikad nije dogodilo u Azerbajdžanu u sektoru sporta te ne samo da je učinio podvig u nogometu nego je na taj način promovirao i Hrvatsku. Danas svi u Azerbajdžanu znaju tko je trener njihovog nacionalnog tima”, kazao je.

Azerbajdžan je od “autsajdera” u kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo 2018. u Rusiji došao do pozicije u kojoj se zasad, po rezultatima i pozicijom u svojoj skupini, može nadati i plasmanu na SP.

Azerbajdžan je zemlja s nešto više od devet milijuna stanovnika, od kojih je više od devedeset posto muslimana šijita, te je uz Iran jedina zemlja u kojoj su šijiti većinsko stanovništvo. U Iranu koji ima nešto manje od 80 milijuna stanovnika živi oko 15 milijuna Azera.

U glavnom gradu Bakuu službeno živi nešto više od dva milijuna stanovnika, iako ih je zbog dolaska izbjeglica navodno puno više.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.