Kamala Harris (56) mogla bi, ako pobjeda Joe Bidena bude službena, postati prva žena potpredsjednica u povijesti SAD-a.
Potpredsjednik SAD-a zamjenjuje predsjednika u slučajevima predsjednikove nesposobnosti, ostavke, opoziva te predsjeda Senatom. Bude li Harris potpredsjednica, imat će veliki utjecaj na Senat bez obzira na to bude li u njemu republikanska ili demokratska većina.
“Moguća buduća potpredsjednica Amerike je nešto, tek sam danas prvi puta naletio na taj pojam, transfaith, u prijevodu – transvjerna osoba, što god to značilo. To znači da je baptistica po ocu, a s druge strane je hinduistica jer joj je majka iz Indije. Ona, dakle, vjeruje u jednog Boga – Jahvu, a s druge strane, vjeruje u 33 milijuna Bogova. Nigdje nisam vidio da neka osoba istodobno može biti monoteist i politeist.”, rekao je u Bujici Ratko Martinović komentirajući američke izbore i Kamalu Harris.
Tko je Kamala Harris?
Harris je rođena 20. listopada 1964. u Oaklandu u Kaliforniji. Majka Shyamala Gopalan stigla je u SAD iz Indije 1958. i po zanimanju je biologinja specijalizirana u genetskom istraživanju raka grudi, a otac joj je ekonomist s Jamajke Donald Harris. Harris ima indijske i afroameričke korijene.
Harris, koja ima i mlađu sestru Mayu, tipična je predstavnica američke multietničnosti. Studirala je na sveučilištu Howard i pravo na kalifornijskom sveučilištu Hastings.
Poslije studija radila je kao zamjenica tužitelja županije Alameda, 2003. izabrana je za tužiteljicu San Francisca, a 2010. postala je glavna tužiteljica Kalifornije te je na tom položaju 2014. potvrđena. Bila je prva žena i prva multietnička osoba na tom položaju. Kandidirala se 2016. za Senat i dobila najviše glasova. Udala se za bijelca, židova, odvjetnika Douglasa Emhoffa.
Za razliku od Bidena koji je katolik i postane li novi stanovnik Bijele kuće bit će tek drugi katolik, poslije Johna Kennedyja, na čelu SAD-a, Harris je kršćanka Baptističke crkve, ali ju je majka odgajala i u hinduističkoj kulturi, a sada se preko supruga upoznala i sa židovstvom.
Uz Bidenovu obitelj veže je i prijateljstvo s Bidenovim sinom Beauom, državnim tužiteljem iz Delawarea, koji je umro od raka. Upravo je to prijateljstvo, kako je sada rekla, bilo presudno da prihvati kandidaturu za potpredsjednicu SAD-a. U SAD-u se istodobno bira predsjednik i potpredsjednik države, piše Večernji list.
Bude li Biden potvrđen kao predsjednik SAD-a, pretpostavlja se da će Harris prve dvije godine, osim obavljanja protokolarnih dužnosti potpredsjednice, učiti za vrijeme kada će postati predsjednica, što joj je namjera. Predsjedničku kandidaturu najavila je 2019. godine i na prvu se činila obećavajućom. Nakon prve debate povela je u anketama, ali je ispala iz utrke u prosincu.
Harris je kao kandidatkinja na demokratskim predizborima iznijela među najoštrijim kritikama Bidenu u debatama na nacionalnoj televiziji. Rekla je da je 77-godišnji Biden dio starog, gardijskog političkog establišmenta.
Aktualni potpredsjednik Mike Pence nazvao ju je “radikalnom ljevičarkom”, zbog svojih stavova prema ekonomiji i pobačaju. Harris je jasno podržala tzv. pravo na pobačaj.
“Uvijek ću se boriti za to da žene same donesu odluku o svom vlastitom tijelu”, rekla je tijekom debate.
Pence je upozorio da će se Biden i Harris vratiti Pariškom klimatskom sporazumu i uništiti gospodarstvo. Optužio ih je da žele “povećati porez i pokopati gospodarstvo novim zelenim sporazumom”, istaknuo je da će tako ostati bez posla stotine tisuća ljudi.
Harris podržava i zahtjeve LGBT aktivista i “bračne zajednice istospolnih partnera”. Kao senatorica najavila je potporu Zakonu o ravnopravnosti, a ubrzo je izrazila potporu omogućavanju transrodnim osobama pristup javnim zahodima “koji odgovaraju njihovom identitetu”.
Kako piše ljevičarski portal Jacobin, Kamala Harris je podržavala “civil asset forfeiture”, postupak koji omogućuje državnim i lokalnim vlastima oduzimanje imovine od građana i ako su samo osumnjičeni za kriminalnu aktivnost.
Tijekom 2019. gostujući u radijskoj emisiji Breakfast Club, na pitanje je li ikada pušila marihuanu odgovara:
“O da! I uvlačila sam [dim]. Dok sam bila na koledžu. Bilo je to davno. U to vrijeme sam slušala 2 Paca i Snoop Dogga.”
U istom je intervjuu, na pitanje protivi li se legalizaciji marihuane, odgovorila: “Šališ se? Ja sam Jamajčanka!”.
Podsjetimo, jedan od prvih koji je čestitao Kamali Harris “budućoj potpredsjednici SAD-a”, bio je još u kolovozu Alexander Soros, sin kontroverznog milijardera i samoprozvanog filantropa Georgea Sorosa.
Congratulations to our future Vice President @KamalaHarris! History in the making! #VPPick #BidenHarris2020 pic.twitter.com/1erAGp6vt8
— Alexander Soros, PhD (@AlexanderSoros) August 11, 2020
“Američka demokracija nije garantirana, već je snažna koliko smo i mi snažni boriti se za nju. Štititi našu demokraciju nije lako, ali to donosi radost. Mi ljudi možemo izgraditi bolju budućnost. Izabrali ste nadu, istinu, znanost i poštenje. Izabrali ste Joea Bidena za sljedećeg predsjednika SAD-a. Biden će biti vođa kojeg svijet poštuje i predsjednik svih Amerikanaca”, kazala je Harris u jučerašnjem govoru.
“Za većinu ljudi ovakva slika Amerike nema puno smisla, ali za poklonike progresivističkog kulta ona ima magijsku moć. U središtu tog kulta je rasno pitanje. To je i razlog zbog kojeg je pri izboru Bidenove zamjenice odlučilo to pitanje, a ne racionalna politička kalkulacija. Svaki će napad na Kamalu Harris biti protumačen kao izraz rasizma ili seksizma. Glavna poruka kampanje bit će: “ako izaberete nas prestat će rasni nemiri koje sada izazivamo na ulicama američkih gradova, koji su podijelili zemlju; jedino tako može doći do iscjeljenja duše nacije”.”, napisao je Borislav Ristić u svoj kolumni komentirajući Kamalu Harris.
Tekst se nastavlja ispod oglasa