Zapovjednik američkih vojnih snaga u Europi Frederick Ben Hodges u intervjuu za britanski The Daily Telegraph, prenosi Jutarnji list, progovorio je o prijetnjama koje predstavlja Rusija.
“To nije tek pretpostavka. Ruska prijetnja postoji. Imate ruskog ambasadora koji prijeti Danskoj da će postati meta nuklearnog oružja ako se uključi u bilo koji program proturaketne obrane. A kada pogledate nesiguran način na koji ruski vojni avioni lete s isključenim transponderima blizu civilnih letjelica, to nije profesionalno ponašanje”, kaže Hodges.
“Najbolji osigurač od sukoba je zajedništvo članica NATO-a”
Održan je sastanak na kojem su se razrađivali detalji o razmještanju američkog sustava Patriot u okolici poljskog glavnog grada Varšave, a njime su, kaže Hodges, htjeli dati do znanja saveznicima da su uz njih. Podsjetio je i na nedavno rusko razmještanje balističkih projektila tipa Iskandar u kalinjingradskoj enklavi kao i slanje bombardera na Krim koji mogu nositi i nuklearne projektile.
“Ne mislim da je vojni sukob neizbježan, ali morate biti vojno spremni kako biste omogućili učinkovitu diplomaciju. Najbolji osigurač od sukoba je zajedništvo članica NATO-a”, istaknuo je.
“Željeli bismo da se Rusija vrati u međunarodnu zajednicu”
Kakva god situacija u Europi bila, američki general ne vjeruje da će biti novog Hladnog rata. “Jedino što je danas slično jest da Rusija i NATO imaju različite poglede na sigurnosno okruženje u Europi i kakvo bi ono trebalo biti. Ne mislim da je to isto kao u Hladnom ratu. Danas nije potrebno da u Europi imamo 300.000 vojnika. Nitko to više ne može priuštiti. Željeli bismo da se Rusija vrati u međunarodnu zajednicu i da počnemo surađivati na borbi protiv islamskog terorizma i iranskih nuklearnih ambicija”, kaže on.
“Rusija neće otvoreno napasti”
“Siguran sam da ruski tenkovi neće upasti u neku drugu državu. Moskva ne želi izravan sukob s NATO-om. Naš je savez najuspješniji u povijesti i ima golemu moć, a Rusija neće riskirati otvoreni napad na članicu NATO-a iz straha da bi time aktivirala članak Sjevernoatlantske povelje prema kojemu napad na jednu članicu predstavlja napad na sve članice pakta”, dodaje Hodges.
Kaže kako Rusija ne želi otvoreni napad nego “situaciju u kojoj neće postojati suglasnost među 28 članica NATO-a da je na djelu otvoreni napad”. Misli kako bi Rusija mogla iskoristiti rusko stanovništvo u baltičkim državama kao sredstvo pritiska, a tu su i mogući ekonomski pritisci s obzirom da je Rusija jedan od glavnih konzumenata istočnoeuropskih poljoprivrednih proizvoda.
“Nema države koja bi htjela pod ruski zaštitni kišobran. Zašto toliko država želi u EU ili u NATO? Pitanje je svjetonazorsko. Oni žele sigurnost i prosperitet, a Rusija državama koje su bile dio Varšavskog pakta ili SSSR-a nastoji otežati put na Zapad, kao da joj je bogomdano pravo da ondje igra neku ulogu, da ima svoju sferu utjecaja”, zaključuje Hodges.
Tekst se nastavlja ispod oglasa