Hrvatska želi da Kosovo što prije postane članica Interpola i UNESCO-a, rekla je u srijedu u Prištini hrvatska ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić, podupirući međunarodnu afirmaciju najmlađe europske države koju usporava Srbija.
Neovisnost Kosova, proglašenu 2008. nakon rata albanskih gerilaca sa srbijanskim snagama., priznalo je više 110 zemalja, uključujući SAD i većinu članica EU-a, među kojima i Hrvatska.
No, službeni Beograd nastoji spriječiti ulazak svoje bivše južne pokrajine u međunarodne organizacije, uz potporu saveznica Rusije i Kine.
Ministrica Pejčinović Burić kaže da je Hrvatska prijatelj Kosova, “a prijatelji su potrebni u svim granama, posebno kada se gradi država i njezin međunarodni status”.
“Podupiremo Kosovo u svim multilateralnim organizacijama kojima iz poznatih razloga nije pristupilo, prije svega u Interpol i UNESCO”, rekla je Pejčinović Burić nakon razgovora s kosovskim kolegom Badxetom Pacolijem u Prištini.
“Zalažemo se da Kosovo tim organizacijama pristupi što prije. Puna participacija u međunarodnim političkim forumima ojačat će Kosovo kao državu i omogućiti da preuzme sve funkcije suvremene države”, dodala je.
Govoreći o dijalogu Beograda i Prištine, ključnom za njihove euroatlanske intergacije, podsjetila je na stav Bruxellesa da se dijalog mora završiti pravno obvezujućim sporazumom.
“Naglašavam, ako dogovor nije održiv, onda bolje da dogovora nema. Mora doći do dogovora koji mogu prihvatiti obje strane”, rekla je hrvatska ministrica.
Istaknula je da će Hrvatska kao najmlađa članica EU-a i dalje lobirati za europsku perspektivu Kosova, uključujući ukidanje viza za Kosovare. “Fizička ograničenja koja dolaze zbog viznog režima onemogućavaju mlade i gospodarstvenike da ostvare svoje i potencijale Kosova”, smatra Pejčinović Burić.
Dvoje ministara razgovaralo je i o statusu hrvatske manjine na Kosovu čiji se broj dramatično smanjio od raspada bivše Jugoslavije. U najvećim središtima Janjevu i Letnici ostalo ih je 230, odnosno 50 u odnosu na 8800 koliko ih je na Kosovu živjelo 1991.
Za razliku od Hrvata na Kosovu, albanska manjina u Hrvatskoj zastupljena je u nacionalnom parlamentu i čak je dio vladajuće koalicije
“Željeli bi da se položaj Hrvatske manjine unaprijedi”, rekla je Pejčinović-Burić i dodala kako je Pacoli obećao da će kosovska vlada na tome raditi.
Njih su dvoje razgovarali i o jačanju gospodarske suradnje dviju država, osobito u energetici, vojnoj industriji, prometu, obnovi željeznica i u telekomunikacijama.