Haški tribunal (ICTY) ponovio je zahtjev srbijanskim vlastima da bez odlaganja uhite i u Den Haag izruče troje članova Srpske radikalne stranke (SRS), koji su optuženi za nepoštivanje tog suda u slučaju protiv haškog optuženika i šefa te stranke Vojislava Šešelja.
Od Beograda se traži provođenje sudskog naloga za uhićenje Petra Jojića, Vjerice Radete i Jove Ostojića, a Raspravno vijeće ICTY-a je, kako prenose beogradski elektronički mediji, konstatiralo da Srbija nije učinila ništa te da je riječ o propustu u suradnji s Haškim sudom.
“Raspravno vijeće ozbiljno je zabrinuto zbog izostanka napora srbijanske vlade i njenog propusta da surađuje” u uhićenju optuženih, konstatirao je sudac predsjedatelj Alfons Orie tijekom rasprave u kojoj je sudjelovao i zastupnik Srbije Saša Obradović.
Prema izvješću agencije Beta, sudac Orie je oštrim tonom više puta ukazao na pravnu obvezu Beograda da “bez odlaganja” provede nalog Tribunala za uhićenje troje Šešeljevih suradnika, optuženih za nepoštivanje suda. Sudac Orie je upozorio da bi Vijeće sigurnosti UN, kojem je Tribunal prijavio da Srbija ne surađuje u ovom slučaju, “mogao poduzeti daljnje mjere”.
Zastupnik Srbije Saša Obradović uzvratio je da srbijanska vlada mora voditi računa o “političko-sigurnosnim aspektima” suradnje s Tribunalom. Istodobno, on je naglasio kako vlada “nije razumjela potrebu predsjednika Tribunala da u listopadu 2015. Srbiju prijavi Vijeću sigurnosti UN zbog nesuradnje” jer takva prijava nikad nije bila podnesena protiv Francuske, koja je odbila da, u sličnom postupku zbog nepoštivanja suda, Tribunalu izruči bivšu glasnogovornicu ICTY-a Florance Hartmman ta da nalog za uhićenje Pariz nije proveo od 2011. “Za ljude u Srbiji, to je dokaz da nisu sve članice UN ravnopravne pred Tribunalom”, naglasio je zastupnik Srbije.
Nalog za uhićenje troje članova SRS ICTY je izdao 13. siječnja 2015. godine, premda je optužnica podignuta još 30. listopada 2012., a optuženi su zbog utjecaja na svjedoke i ometanja pravde u postupku protiv vođe radikala Vojislava Šešelja.
Prema optužnici, Jojić, Radeta i Ostojić “zastrašivali su, uznemiravali, nudili mito” dvojici svjedoka u procesu Šešelju radeći pritisak kako oni ne bi svjedočili protiv, nego u obranu Šešelja, te su ih primoravali na potpisivanje lažnih izjava, davali im novac i zauzvrat nudili posao u SRS-u.
Svjedoci su, po navodima optužnice, na sudu davali unaprijed naučene odgovore koje su dobili od Jojića, Radete i Ostojića, za šta su bili plaćani i do “500 eura mjesečno”, a uplate su prestale poslije svjedočenja.
Šešelj, optužen za zločine nad Hrvatima i Muslimanima u Hrvatskoj, Vojvodini i BiH od 1991. do 1993., pušten je na privremenu slobodu u studenom 2014. godine zbog teškog zdravstvenog stanja i čeka presudu Tribunala, u čijem je pritvoru bio je od veljače 2003, kada se dragovoljno predao.
Šešelj je više puta poručio da se neće dragovoljno vraćati u den Haag, na dragovoljan odlazak pred ICTY je odbacilo i troje optuženih radikala.
Vojislav Šešelj se 12. studenog 2014, poslije skoro 12 godina vratio u Srbiju, nakon što je iz pritvora ICTY-a pušten na privremenu slobodu zbog lošeg zdravstvenog stanja. On je po dolasku u Beograd izjavio da ne bježi, ali i da se neće dragovoljno vraćati u Haag, gdje mu ni nakon 11 i pol godina koliko je do tada trajao sudski proces, još nije izrečena kazna po optužnici za ratne zločine.
Haško tužiteljstvo je 14. travnja 2015. godine zatražilo da se Šešelju hitno naloži povratak s privremene slobode u pritvor, a njegovi liječnici su ustvrdili da bi vraćanje Šešelja u pritvor Haškog tribunala bilo ”ubojstvo s predumišljajem”.
U međuvremenu, nakon intenzivne terapije, Šešelj je sredinom siječnja 2015. ustvrdio da su zaustavljene metastaze raka na jetri, te da je on sad “najzdraviji na srpskoj političkoj sceni”, ali je naparvio višak kilograma jer se ne kreće dovoljno.
“Kancerolozi tvrde da to što se gojim znači da nije aktivan proces raka”, rekao je Šešelj beogradskom tisku.
Politički analitičari ocjenjuju da bi Šešeljavi radikali (SRS) na predstojećim izvanrednim parlamentarnim izborima, uz stranke iz korpusa desnice i euroskeptika, mogli preći izborni prag i vratiti se u parlament poslije teških izbornih poraza nakon što su se od radikala odvojili Tomislav Nikolić i Aleksandar Vučić i formirali Srpsku naprednu stranku.
Šešelj je, u povodu nedavne odluke o izvanrednim izborima, rekao da će ti izbori biti “svojevrstan referendum” između “prozapadne i proistične opcije”, te “obračun naprednjaka i radikala”, te da će se “narod opredjeljivati između pobornika EU, a to su Aleksandar Vučić i naprednjačka stranka, i SRS koji je kategorički protiv ulaska u EU i za integracije sa Rusijom”.
Prosvjedna nota Srbije zbog “bahatog ponašanja” ICTY
Srbijanski ministar pravosuđa Nikola Selaković optužio je u srijedu raspravno vijeće Haškog suda za “bahato ponašanje” prema zastupniku Srbije Saši Obradoviću na ročištu u povodu zahtjeva tog suda za uhićenje troje članova Srpske radikalne stranke Vojislava Šešelja i najavio prosvjednu notu Beograda.
Selaković je na tiskovnoj konferenciji rekao da se ICTY prema predstavniku Srbije “ponašao bahato”, istaknuo kako je to “još jedna velika sramota za Haški sud”, te najavio da će Beograd nastaviti suradnju s Den Haagom, “sukladno državnim interesima”.
Prosvjedna nota Srbije uslijedit će, rekao je ministar Selaković, kao odgovor na ponašanje raspravnog vijeća ICTY-a prema predstavniku Srbije na ročištu u povodu zahtjeva za uhićenje troje suradnika Vojislava Šešelja, optuženih za nepoštovanje suda.
“Tribunal se prema predstavniku Srbije ponašao bahato i drsko i to je još jedna velika sramota za Haški tribunal”, rekao je Selaković na tiskovnoj konferenciji.
Selaković je istodobno novinarima pokazao odluku vlade od 8. listopada 2015. kojom je od ICTY-a zatraženo da se zbog lošeg zdravstvenog stanja nedavno umrli osuđenik general Zdravko Tolimir privremeno pusti na slobodu, ali na taj zahtjev Beograda Den Haag nije reagirao.
“Nije se čuo glas Srbije i čovjek je umro. Vlada Srbije inzistira da se njen glas čuje”, naglasio je Selaković.
Haški sud je ranije u srijedu pozvao vlasti Srbije da “bez odgađanja” uhite i izruče ICTY-u troje članova Srpske radikalne stranke haškog optuženika Vojislava Šešelja koji su optuženi za nepoštivanje suda u procesu protiv Šešelja.
Selaković je naglasio da srbijanska vlada surađuje i nastavit će surađivati s Den Hagom, ali inzistira da se u toj suradnji sasluša njen stav o svakom važnom pitanju.
On je optužio raspravno vijeće ICTY-a da je “ušutkivalo” predstavnika Srbije Sašu Obradovića na današnjem ročištu, ne dopuštajući mu “da završi rečenicu”, te da se prema njemu ponašalo “drsko i bahato”, ocijenivši da to predstavlja “postupanje prema državi Srbiji”, čiji je Obradović predstavnik.
“U ovakvoj situaciji, kad se Srbiji zabranjuje da iznese svoje viđenje situacije i svog stajališta postupaćemo u skladu s našim zakonskim obavezama, ali ćemo na prvom mjestu čuvati svoj nacionalni interes”, navodi RTS ministra Selakovića.
“Raspravno vijeće ozbiljno je zabrinuto zbog izostanka napora vlade Srbije i njenog propusta da surađuje” u uhićenju optuženih, konstatirao je predsjedavajući sudac Alfons Orie tijekom rasprave u kojoj je sudjelovao i zastupnik Srbije Saša Obradović.
Prema izvješću agencije Beta, sudac Orie je oštrim tonom više puta istaknuo pravnu obvezu Beograda da “bez odgode” provede nalog ICTY-ja za uhićenje troje Šešeljevih suradnika, optuženih za nepoštivanje suda.
Sudac Orie je upozorio da bi, Vijeće sigurnosti UN-a, kojem je ICTY prijavio da Srbija ne surađuje u ovom slučaju “moglo poduzeti dalje mjere”.
Zastupnik Srbije Saša Obradović uzvratio je da vlada Srbije mora voditi računa o “političko-sigurnosnim aspektima” suradnje s ICTY-jem.
Naglasio je kako vlada Srbije “nije razumjela potrebu predsjednika Suda da u listopadu 2015. Srbiju prijavi Vijeću sigurnosti UN zbog nesuradnje” jer takva prijava nikad nije bila podnijeta protiv Francuske, koja je odbila da, u sličnom postupku zbog nepoštovanja suda, Sudu izruči bivšu glasnogovornicu ICTY-a Florence Hartmann, ta da nalog za uhićenje Pariz nije proveo od 2011.
Tekst se nastavlja ispod oglasa