Ivica Matešić: Kosovo je demokratska država koja je dala srpskoj manjini sva prava

Zadranin Ivica Matešić Jeremija, umirovljeni časnik, branitelj i pisac,  do prije nekoliko mjeseci službovao je kao vojni predstavnik Republike Hrvatske u Kosovu, Albaniji i Makedoniji sa sjedištem u Skoplju. Za zadarskilist.hr,  iz prve ruke govori o vojno-političkoj situaciji na Kosovu, pravima srpske manjine na Kosovu koja su najveća u Europi, izuzetnoj simpatiji i naklonosti Albanaca prema Hrvatima i problemu da Hrvatska to nije gospodarski iskoristila (za razliku od Slovenije npr.), o Hrvatima iz Janjeva, Albancima-braniteljima u ratu u Hrvatskoj koji su bili u  vrhu politike države Kosovo….

Kako biste Vi ocijenili političke odnose u trokutu kojeg ste kao vojni diplomat pokrivali?

Matešić: Kad neki kažu da su balkanski ratovi u 90-tima počeli na Kosovu i na njemu završili, ne kažu dobro. Aspiracija sjevernih susjeda prema Kosovu je samo promijenila oblik. Sad se na diplomatskoj pozornici vodi, hajdemo reći, podzemni rat. Poznato je da i neke europske zemlje, poput Španjolske, Mađarske, Rumunjske, Grčke, nisu priznale Kosovo. Riječ je o zemljama koje i same imaju problema s manjinama. No Kosovo je republika, država i to je fakt.

Često se iz srpskih medija čuje da Srba, osim u sjevernom dijelu Kosova, gotovo da i nema. Odjednom, oni podržavaju vladu Ramusha Haradinaja koji je oslobođen optužbi za ratni zločin. Koliko je vidljivo, Srbi u svojim rukama imaju instrumente kojima blokiraju neka važna državna pitanja.

Matešić: Zanimljivo je da Srbi imaju povlašteni ulazak u Sigurnosne snage Kosova u odnosu na druge manjine. Njihov povlašteni status ne odnosi se samo na sjeverni dio Kosova. No Srbi ipak blokiraju prerastanje Sigurnosnih snaga u Vojsku Republike Kosovo. Kad bi srpsku situaciju uspoređivali s onom koju ta nacionalna manjina ima u Hrvatskoj, mogao bih slobodno reći da Srbi, unatoč lansiranjima iz Beograda, imaju na Kosovu daleko veće privilegije. Oni Srbi koji su ostali, a puno ih je više ostalo nego u Hrvatskoj, ustrajavaju u stvaranju zajednice srpskih općina. Međunarodna zajednica to odobrava, ali i ne odobrava. Premijer Haradinaj će na to pristati jer je Kosovo liberalna država u čijem ustavu su Srbi u još boljoj poziciji nego u Hrvatskoj.

Kakav je stav EU i SAD-a prema tim pitanjima?

Matešić: SAD podržavaju stvaranje kosovske vojske i do toga će kad tad doći. No za sad sigurnosnim snagama nisu dozvoljene vojne vježbe već je naglasak na SAR-vježbama ili vježbama potrage i spašavanja. To je prvenstveno usmjereno na pitanje izbjeglica koje su za rata na Kosovu gotovo destabilizirale Makedoniju. Treba biti otvoren i reći kako ključ tog pitanja drži turski predsjednik Erdogan koji u ‘rezervi’ ima milijun izbjeglica. Karikirano rečeno, ekvivalenta ‘atomske’ bombe za mlade države koje su prve na udaru. Grčka pak stabilizira stanje zbog velikih novčanih dotacija, ali je ‘seoba naroda’ glavni sigurnosni problem, ne samo u toj regiji.

Kosovo smo nekad zamišljali kao najzaostaliji dio bivše države, područje patrijarhalnih odnosa, potpuno u suprotnosti s nekom zapadnom civilizacijom. Prema nekim informacijama Kosovo ima stopu nezaposlenosti od 30 posto, a najveći dio državnog proračuna pune doznake dijaspore iz inozemstva. Toliki veliki iznos dio međunarodne zajednice, a napose Srbi, objašnjavaju svojevrsnim povratkom opranog novca.

Matešić: Na Kosovu je od 1999. napravljeno više nego od otomanske do srpske vlasti zajedno. Izgradile su se autoceste. Autoput do Murinja je gotov i veže se na autoput do Skadra u Albaniji. Albanci na Kosovu, poput Hrvatske, imaju značajnu dijasporu. Treba se samo prisjetiti vremena bivše države kad su u Hrvatskoj doznake gastarbajtera bile veće nego priljev od turizma. Uz Albaniju, Kosovo je zemlja s najvećim udjelom mladog stanovništva u Europi. Prosjek je oko 25 godina. No kao i svugdje, i u Kosovu postoje loši momci, ali to s pranjem novca zaista ne bih želio komentirati. Kosovo je danas, kako god tko gledao, ipak demokratska zemlja koja ima snažno zaštićene manjine. Među njima je i naša manjina. Istina, Janjevo je gotovo sve iseljeno, ali ono što je ostalo, ostanak ima zahvaliti don Mati Paliću.

Je li Republika Kosovo samo prelazan oblik do ujedinjenja Albanije, Kosova i zapadne Makedonije? Kako na to gleda međunarodna zajednica?

Matešić: Ne nikako. To Kosovu ne treba i nije mu u političkom interesu jer bi tako došli u fokus međunarodne zajednice i ušli u nove sukobe i nemire u okruženju. To nitko od kosovskih političara ne deklarira kao svoju politiku, iako se radi o jednom narodu kojeg povezuje isti jezik i kultura. Npr. Albanci zapadne Makedonije nikad neće reći da su Kosovari i obrnuto. Doduše, stav o ujedinjenu postoji u novoj stranci koja se zove Samoodređenje. To su jako mladi ljudi koji su i ostvarili dobre rezultate na posljednjim izborima.

Iako smo bili jedni od najvećih zagovornika nezavisnosti Kosova, Hrvatska je izgleda propustila biti značajnije nazočna u ovoj zemlji. Kako ljudi s Kosova doživljavaju Hrvatsku?

Matešić: Lijepo je biti Hrvat na Kosovu. Oni nas doživljavaju kao ljude koji imaju gotovo istu povijest kao i Albanci. No, prije će biti da je naša inercija kriva što nismo jače gospodarski zastupljeni na Kosovu. Isto se događa i u Makedoniji i u Albaniji. Imamo Podravku i Kraš u Makedoniji, ali zato je kompleks slovenskog Gorenja na Kosovu nešto veličanstveno. Na Kosovu su vrlo prisutni Turci, Francuzi, Šveđani. Hrvati nisu iskoristili blagonaklonost koju Kosovari osjećaju prema nama. Najbolja suradnja je ipak u vojnom području. Na Kosovu je stacionarano dvadesetak hrvatskih vojnika. Pretežno se radi o zrakoplovnom osoblju, a imamo i časnike u zapovjedništvu KFOR-a. Hrvatski helikopteri prevozili su sadašnjeg predsjednika Republike Srbije Aleksandra Vučića još dok je bio srpski premijer. Nešto pištolja HS producta iz Karlovca, kupila je kosovska policija, a izvezli smo i vojne odore. Dva mlada časnika, od kojih je jedan srpske nacionalnosti, na školovanju su u učilištima Kopnene vojske u Hrvatskoj. Kad sam stupio na dužnost, ministar obrane bio je Agim Ceku, a načelnik stožera Sigurnosnih snaga Kosova bio je Kadri Kastrati. Obojica su bili časnici Hrvatske vojske u Domovinskom ratu. Napose su vezani za zadarsko ratište gdje je Ceku bio zapovjednik Masleničkog bataljuna, a Kastrati je predvodio MOMP Vange iz Pule u teškim bitkama za Novigrada u akciji Maslenica. U Domovinskom ratu, poginula su čak 83 Albanca. Bio sam, uz ministra branitelja Tomu Medveda nazočan kad smo njihova tijela prenijeli u njihovu domovinu Kosovo i sahranili ih uz sve počasti.

Kako kao gledate na sigurnosno stanje u cijelom tom području?

Matešić: Globalno, Srbija igra igru bivše SFRJ. Prije se okreće istoku nego zapadu. Uz to, Rusi preko njih plasiraju svoje interese uperene ka destabilizaciji Balkana. Ne bih govorio o tome da to ima poveznicu s aktualnom situacijom u Agrokoru. Činjenica jest da su u tom području sve ‘službe’ nazočne, dok Rusi daju snažnu podršku Srbiji ne samo u odnosu prema Kosovu, nego i u odnosima prema Makedoniji.

Autor: Siniša Klarica