Kako Rusija koristi genocid u Srebrenici u svrhu antiukrajinske propagandne kampanje

Foto: Fah (Fotomontaža: Narod.hr)

Situacija u nemirnoj istočnoj ukrajinskoj regiji Donbas, gdje se vladine snage bore protiv proruskih postrojbi, pogoršala se u posljednjih nekoliko tjedana. Od sredine ožujka iz Ukrajine stižu brojna upozorenja zapadnim vladama da Rusija postavlja trupe na Krimu, koji je pripojila 2014. godine te u zoni sukoba na istoku zemlje.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Glasnogovornik Kremlja: Na slučaj nove ‘Srebrenice’ na jugoistoku Ukrajine niti jedna zemlja na svijetu neće ostati ravnodušna

Na konferenciji za novinare u četvrtak, zamjenik šefa ruske predsjedničke administracije Dmitri Kosak izjavio je da će Rusija zaštititi stanovnike Donbasa u nuždi. Glasnogovornik Kremlja, u okviru propagande protiv Ukrajine, govori kako se nova Srebrenica ne smije ponoviti.

Takve su izjave namijenjene zapadnoj javnosti za koju je riječ “Srebrenica” sinonim etničkog masakra i genocida. Ta je retorika dio propagandne kampanje Kremlja u kojoj nastoje prikazati kako primjenjuju iste vrednote i standard na koje se poziva Zapad, ujedno opravdavajući svoju akciju na Krimu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Naime, glasnogovornik ruskog predsjedništva Dmitrij Peskow izjavio je prošlog petka novinarima kako je Kremlj zabrinut zbog mogućeg nastavka žestokih borbi u Ukrajini koje bi mogle ugroziti rusku nacionalnu sigurnost. Za trenutno pogoršanje situacije krivi Ukrajinu. Ono što je zanimljivo, a što nisu prenijeli hrvatski, niti mediji u regiji, jest njegova izjava kako se Srebrenica ne smije ponoviti.

> Komemoracija u Srebrenici: ‘Genocid je planiran i počinjen, to se ne može nijekati’

> 11. srpnja 1995. Srebrenica – srpska vojska počinila jedan od najvećih zločina u Europi u 20. stoljeću

Tekst se nastavlja ispod oglasa

“Kremlj se boji da će u Ukrajini ponovno izbiti građanski rat. A ako se građanski rat i žestoke borbe nastave u blizini naših granica, to će predstavljati prijetnju ruskoj sigurnosti.”, naveo je Peskow i dodao:

“Opasnost od ponavljanja jugoslavenskog sukoba u Ukrajini raste. (…) Ako se borbe u Ukrajini ponove i ako se ponovi humanitarna katastrofa slična onoj u Srebrenici, o kojoj je, inače, predsjednik Putin već govorio, niti jedna zemlja na svijetu neće ostati ravnodušna. A sve zemlje, uključujući Rusiju će poduzeti mjere da se takve tragedije ne ponove. U slučaju nove Srebrenice na jugoistoku Ukrajine, cijeli svijet, sve civilizirane zemlje, uključujući europske države, suprotstavit će se tome na sve moguće načine kako bi se spriječila katastrofa.”, kazao je Peskow kako prenosi Reuters.

Po uputama vlasti i ruske politike, tvrdi kako su za akcije krive “ukrajinske oružane snage, porast nacionalističkih osjećaja i rasprostranjena mržnja”.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Istaknimo i kako je Krim važan za geostrateški položaj Rusije, dok je istočna Ukrajina teritorij i poligon za vježbanje, na kojem se Rusija nadmeće sa Zapadom.

Ruski predsjednik Vladimir Putina 2017. godine upotrijebio je gotovo identične riječi, tvrdeći kako bi zatvaranje granice sa proruskim “republikama” u Ukrajini dovelo do nove Srebrenice.

“Dok god politička pitanja ostaju neriješena … odluka o zatvaranju granice dovest će do situacije slične onoj koja je bila u Srebrenici. To znači pokolj. Nikad nećemo dozvoliti da se to dogodi”, govorio je Putin prije četiri godine kako je prenijela Al Jazeera.

Što srbijanski političari govore o Srebrenici?

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Nakon pada zaštićene zone Srebrenice 1995. prijavljen je nestanak 8.372 osobe i ta brojka stoji uklesana na mramornu ploču postavljenu u krugu memorijalnog kompleksa u Potočarima kao trajni podsjetnik na razmjere počinjenih zločina pripadnika Vojske Republike Srpske.

Genocid se sastojao od masovnih, planski provedenih ubojstava zarobljenih bošnjačkih muškaraca i dječaka između 12 i 77 godina, a izvršile su ga Vojska Republike Srpske pod zapovjedništvom generala Ratka Mladića, uključujući i paravojnu formaciju “Škorpioni”, pod kontrolom Ministarstva unutarnjih poslova Srbije, zajedno s nekoliko stotina grčkih i ruskih volontera.

ICTY (Međunarodni sud za ratne zločine počinjene u bivšoj Jugoslaviji), tzv. Haški sud, okarakterizirao je djelovanje srpskih snaga u Srebrenici kao genocid. Europski parlament je u siječnju 2009. proglasio 11. srpnja kao “Dan sjećanja na genocid u Srebrenici”.

ICTY i MICT koji ga je naslijedio do sada su osudili 15 osoba koje su smatrali najodgovornijima za zločine u Srebrenici 1995., a među njima su i bivši politički i vojni lider bosanskih Srba Radovan Karadžić i Ratko Mladić, koji su osuđeni na doživotni zatvor.

Unatoč odlukama sudova i jasnoj osudi javnosti, počinjeni genocid nad civilima se pokušava organizirao i sustavno prikriti. Masakr se prikazuje kao rezultat borbenih akcija i bošnjačke politike, implicira se kako događaj i krivnja Srba nisu dovoljno rasvijetljeni te se izbjegava riječ “genocid”.

Za predsjednika Srbije Aleksandra Vučića Srebrenica je strašan zločin, ali ne i genocid nad Bošnjacima kojeg su počinili pripadnici vojske i policije bosanskih Srba. Srebrenicu izjednačava s VRO Olujom i Jasenovcem.

„Tamo se dogodio stravičan zločin, moja je obaveza kao predsjednika Srbije da ukažem na iskrena suosjećanja sa obiteljima, da izrazim nadu da se takav zločin nikada neće ponovo dogoditi, da smo mi Srbi izvukli lekcije i pouke i iz tog zločina, ali i onih u Bratuncu, Oluji i da ne govorim o najstrašnijem od svih, onoga koji se desio u Jasenovcu.“, rekao je Vučić 2017. godine.

Olujom – veličanstvenom oslobodilačkom operacijom koju Vučić spominje, konačno se krenulo u oslobađanje Domovine od velikosrpskog agresora, pobunjenih Srba, JNA, četnika i Srbije. Neosporno je kako je na Hrvatsku 90-ih izvršena agresija, a Oluja je samo posljedica te agresije te je riječ o akciji kojom su hrvatski vojnici oslobađali nacionalni teritorij.

> Vučić i Milošević dijele slično mišljenje o Oluji i srpskim žrtvama

Također su i za člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika detalji oko Srebrenice jednostrano prikazani, a govori o stradanju srpskog naroda.

“U i oko Srebrenice stradali i Bošnjaci i Srbi i drugi narodi i da se zbog toga zločini samo nad jednim narodom ne mogu kvalificirati kao genocid.”, naveo je Dodik prošle godine, negirajući genocid.

Skandaloznom objavom, javnost je zaprepastio i tadašnji zastupnik u Skupštini Srbije i član Predsjedništva Srpske napredne stranke (SNS) čiji je predsjednik Aleksandar Vučić, Vladimir Đukanović.

“Srpskom narodu želim čestitati dan oslobođenja Srebrenice. Hvala generalu Ratku Mladiću na briljantno izvedenoj vojnoj operaciji Krivaja 95”, napisao je na svom Twitter profilu 2019. godine Đukanović. Slično je napravio i 2018. godine kada je na televiziji građanima čestitao “dan oslobođenja Srebrenice”.

Što se događa u Ukrajini i zašto Rusija jača trupe?

Oružani sukob na istoku Ukrajine izbio je 2014. godine, nedugo nakon državnog udara kada su prozapadne snage u Kijevu istjerale s vlasti proruskog predsjednika Viktora Janukoviča. Istovremeno, stanovnici regije Donbas odbili su se podložiti novim vlastima.

U gradovima na istoku Ukrajine separatisti su proglasili “Narodnu republiku” i neprestano teže za više autonomije i priključenjem Rusiji. Vlada u Kijevu to želi spriječiti. Zona sukoba, poznata kao Donbas, uglavnom govori ruski jezik i sada mnogi njezini stanovnici imaju ruske putovnice. U dijelovima istočne Ukrajine Rusija već vodi ‘hibridni rat’ – širi svoju ‘meku moć’ i propagandu. Predsjednik Putin rekao je da će Rusija braniti ruske građane u inozemstvu, ako se utvrdi da su u opasnosti.

Velike su se borbe odvijale 2014. godine, a tada je došlo i do razmjene zarobljenika. U sukobu je do sada poginulo oko 14.000 ljudi. Ukrajina tvrdi da je do sada u 2021. godini u Donbasu poginulo 26 njezinih vojnika u usporedbi s 50 u cijeloj 2020. Separatisti tvrde da je ove godine umrlo više od 20 njihovih vojnika.

Ukrajina je također zabranila emitiranje tri proruske TV stanice. Mirovni sporazum iz Minska o ”sveobuhvatnom primirju”, dogovoren 2015., još uvijek nije ispunjen. Tim sporazumom je predviđeno da Ukrajina može povratiti kontrolu nad svojom granicom s Rusijom u regijama koje drže separatisti, nakon što im se odobri samouprava i održe lokalni izbori. No, dogovori o neovisnom nadziranju izbora u regiji još nisu postignuti, prenosi Jutarnji list.

Što se tiče odnosa s SAD-om, nagađa se da Putin raspoređivanjem snaga želi testirati američkog predsjednika Bidena, koji je zauzeo oštriji stav prema Rusiji nego što je to imao njegov prethodnik Donald Trump.

Ukrajina je suočena s neobjavljenim hibridnom ratom koji vodi Rusija. Riječ je o višedimenzionalnom sukobu koji je spoj elemenata kibernetskog ratovanja, upotrebe zakonitih i nezakonitih snaga, propagande, gospodarskog pritiska, energetske ucjene, političke destabilizacije i diplomacije, ocijenila je i EU 2015. godine.

Nezakonito pripajanje poluotoka Krima prvi je slučaj nasilne promjene granica i uključivanja dijela jedne zemlje u drugu u Europi od Drugog svjetskog rata.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.