Europski povjerenik za proširenje i susjedsku politiku Johannes Hahn te austrijski šef diplomacije Sebastian Kurz snažnim pritiskom na Zagreb pokušavaju ishoditi zeleno svjetlo Hrvatske koje bi omogućilo da Srbija otvori 23 poglavlje u pregovorima s EU, a srbijanski ministar vanjskih poslova Ivica Dačić pozvao je Njemačku i ostale zemlje EU da “urazume Hrvatsku”, piše u petak beogradski tisak.
“Ovi europski dužnosnici su u gotovo stalnom kontaktu s hrvatskim šefom diplomacije Mirom Kovačem, kome su prenesene poruke da većina u EU ne gleda s odobravanjem na pokušaje Zagreba da zakoči europski put Beograda”, tvrde Večernje novosti.
List navodi da bi danas trebao biti održan sastanak odbora za proširenje Vijeća ministara EU, u kojem svoje predstavnike ima svih 28 članica, a potom bi se moglo znati i konačno stajalište Hrvatske, budući da se Zagreb još nije suglasio s otvaranjem poglavlja 23.
List također podsjeća na izjave hrvatskih dužnosnika kako se od Srbije traži i očekuje da se odrekne univerzalne jurisdikcije za ratne zločine, primijeni propise i obveze o zaštiti prava hrvatske manjine u Srbiji i osigura zastupničke mandate u Skupštini Srbije te da Beograd uspostavi punu suradnju s Haškim tribunalom.
Kako pišu Večernje novosti, srbijanski šef diplomacije Ivica Dačić ocijenio je kako su “Hrvati posljednji koji mogu dijeliti lekcije bilo kome o zaštiti prava manjina jer sami ne poštuju standarde EU, iako su članica Unije”.
“U Hrvatskoj se razbijaju ćirilične ploče, rehabilitira ustaštvo, što unosi strah među tamošnje Srbe. Naš zakon o suđenjima za ratne zločine pisan je u suradnji s EU i Haškim tribunalom i besmislene su zamjerke iz Zagreba da mi pokušavamo biti ‘mali Haag’. Zato, pozivam Njemačku i ostale članice EU, koje su jasno rekle da je Srbija sve ispunila, da urazume Hrvatsku”, izjavio je Dačić.
List prenosi izjavu hrvatskog vicepremijera i čelnika HDZ-a Tomislava Karamarka da Hrvatska neće blokirati Srbiju na ulasku u EU, jer želi razvijati dobre odnose sa susjednim državama, ali da Srbija mora ispuniti sve uvjete za ulazak i zadovoljiti standarde koje nameće EU i koje bi morala usvojiti kroz mukotrpne pregovore.
Istodobno, voditeljica srbijanskog pregovaračkog tima za pregovore s EU Tanja Miščević kaže kako je Beograd uradio sve što je trebalo te da su primjedbe koje hrvatski dužnosnici spominju u javnosti “već utkane u niz dokumenata, prije svega u Akcijski plan za poglavlje 23 i Nacionalnu strategiju za procesuiranje ratnih zločina”.
“Mi smo svoj dio posla odradili i sada je sve na članicama EU. Ne bježimo od razgovora o svim otvorenim bilateralnim pitanjima koje imamo s drugim državama, ali mjerila za otvaranje poglavlja 23 EU je već usvojila prije dvije godine, izvještajem sa screeninga, a taj su papir ‘parafirali’ i Hrvati”, kaže Tanja Miščević.
Srbijanski premijer Aleksandar Vučić poručio je ranije ovog tjedna da je njegov odgovor kako, “što god netko radio, Srbija želi dobre odnose” te da “srpski brod sigurno plovi i da će se tako i nastaviti”.
Maja Bobić iz Europskog pokreta ocijenila je za Radio-televiziju Srbije da “potez Hrvatske nije iznenađenje”, naglasivši kako “insistiranje na tom pitanju kvari ne samo dobre susjedske odnose, već šalje lošu poruku i za samu EU”.
Aleksandar Popov iz nevladine udruge Centar za regionalizam drži da je “ovo najgori mogući momenat za takav potez Hrvatske, u trenutku kada je postignut svojevrsni konsenzus oko zahtjeva Srbije za otvaranje novih poglavlja”. ”Mislim da bi bila jako loša poruka što se tiče kredibiliteta, ozbiljnosti, ali i političke mudrosti i Hrvatske, ali i Europske unije, da se to sada postavi kao neko pitanje koje se ne može prevladati”, dodao je Popov. Po njegovim rečima, odnosi s Hrvatskom već duže vreme općenito idu u lošem smjeru, a dva faktora mogu sve ovo rasplesti – Bruxelles i neka snažnija članica EU koja ima utjecaja na Hrvatsku. Popov kaže da “Hrvatska sada ima priliku pokazati svoj ucjenjivački kapacitet” i “da je jedno sigurno – nastavit će tim putem”.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
