Ministar obrane SAD-a na odlasku James Mattis odbio je zahtjev izraelskog premijera Benjamina Netanyahua da ublaži američke uvjete glede 500 milijuna dolara vrijednog dogovora između Izraela i Hrvatske kojim bi Hrvatska dobila 12 F-16 borbenih zrakoplova, piše Barak Ravid, dopisnik iz Izraela za Channel 10, a prenosi Axios.
Mattisov čvrsti stav praktički je onemogućio posao, tvrdi izraelski dužnosnik uključen u pregovore. Podsjetimo, SAD-a je kao uvjet za odobrenje prodaje zatražio da Izrael makne instalacije kojima je unaprijedio zrakoplove, te ih vrati u prvotno stanje. Predsjednik hrvatska Vlade Andrej Plenković poručio je kako će se dogovor ili izvršiti po početnim uvjetima ili ga neće biti.
>Izraelski zapovjednik: ‘Nakon polijetanja vidio sam predivan hrvatski krajolik, to je bilo sjajno’
>Izrael odgovorio Srbiji: ‘Hrvati su kupili avione i mogu s njima što ih volja’
>Krstičević: Ministar obrane SAD-a ponovio je riječi o Oluji tijekom posjeta Hrvatskoj
Axios piše, kako je Mattis već nekoliko puta išao na ruku Izraelu, stoga u ovom slučaju nije htio napraviti kompromis, a izraelski dužnosnik tvrdi kako je premijer Netanyahu u planu imao tražiti pomoć od direktora Lockheed Martina (tvrtke proizvođača F-16) za pomoć, no predomislio se jer je shvatio kako riječ o izgubljenom slučaju.
Izraelski dužnosnik je također dodao: “Iz razloga koje ne razumijemo u potpunosti, Amerikanci su pooštrili svoje uvjete i očito smo pogrešno procijenili njihov stav o poslu. Dogovor prodaje s s Hrvatskom je mrtav i ne mislimo da je moguće dobiti sporazum koji će pomiriti američke uvjete i zahtjeve Hrvatske.
Za sada Ured predsjednika Netanyahua, Pentagon i State Deparment ne žele komentirati novonastalu situaciju, a izraelski dužnosnik je navodno poručio kako “Izrael neće imati drugog izbora nego se ispričati Hrvatskoj zbog propalog dogovora i nastaviti dalje”.
Podsjetimo, osim same prodaje 12 borbenih zrakoplova F-16, u planu je bila dublje geopolitičko partnerstvo koje je trebalo uključivati zajedničku obuku izraelskih i hrvatskih pilota, ali i razvoj dodatnih sigurnosno-vojnih projekata uključenih u paket; poput razvoja vojno-komercijalnog cyber security centra, modernizacije poljoprivrede, zajedničkog razvoja anti-dron sustava pa i razminiranje Hrvatske.