Viktor Ristović, poznatiji kao Miša Grof, koji iznosi teške optužbe na raču nsvoje snahe Nikoline Pišek Ristović, jedan je od najpoznatijih i najbogatijih antikvara na području bivše Jugoslavije. Trgovao je starinama, umjetninama i s ratnim zločincem Željkom Ražnatovićem Arkanom. Moguće i umjetninama koje su srpski agresori ukrali iz Hrvatske. O njihovu trgovanju pisao je u svojoj knjizi Arkanov sin iz prvog braka – Vojin.
“Sjedio sam s tatom u Beogradu 1996. godine, kada mu je Miša Grof rekao da je dobio nekoliko originalnih slika, koje će jako zanimati mog oca. Kao malo dijete, kada je saznalo da ide u luna-park, tata je skočio iz stolice, otišao u sobu po novac i požurio prema Slaviji gdje je živio Miša Grof. Jurio je sto na sat i tijekom vožnje rekao da je jedva čekao da vidi slike. Kad smo stigli, Miša Grof je donosio slike jednu po jednu. Kako je moj otac zinuo, to je trebalo vidjeti.
Pita ga otac za jednu: “Koliko za ovog, Mišo?” – Besplatno – našalio se grof, a zatim dodao: – Petnaest tisuća. Otac je prebrojao novac, stavio na njih gumicu i bacio ih na njega s druge strane sobe. Grof sve pohvata i odloži. Otac je tada kupio četiri slike i potrošio oko 35.000 maraka. Baš smo bili na odlasku, kad ga Grof iznenadi i kaže da je najljepše ostavio za kraj. I stvarno vadi prekrasnu sliku kralja Petra I na konju. A tata mu plati 20.000 maraka za tu jednu sliku”, piše Vojin Ražnatović u svojoj knjizi “Priče o mom ocu”.
Što sve posjeduje Miša Grof?
Miša Grof posjeduje kuću i 13 stanova u Beogradu. Također, posjeduje i grobnicu u kojoj vrijednu pola milijuna eura. No, najveće bogatstvo leži u umjetninama i skupocjenom nakitu.
Uhićen je zajedno sa svojim kumom Antonom Tkalcem Tonijem u proljeće 1990. u Beogradu zbog sumnje o ilegalnom iznošenju poznate srebrne kolekcije posuđa “Seusovo blago” iz države. Nakon što su obojica pušteni, Miša Grof optužio je kuma koji je zatim otišao u Švicarsku, gdje i danas živi.
Trenutno vlada rasprava o podijeli imovine pokojnog Vidoja Ristovića – sina Miše Grofa. Miša Grof i supruga Vidoja – hrvatska TV voditeljica Nikolina Ristović Pišek – na javnoj su ratnoj nozi već zadnjih nekoliko dana.
– Vidoje je skupljao antikvitete, on je volio i pažljivo birao. Poklonit ću ih povijesnom muzeju. Neću valjda dozvoliti da antikvitete koje je on volio ona nosi u Hrvatsku ili ih razvlači ovdje i prodaje ih. On je volio i kupovao ih je, ali ne njezinim novcem, nego mojim – kazao je Miša za Kurir.
Srpska pljačka hrvatskog kulturnog blaga
Podsjetimo, za vrijeme Domovinskog rata odnesen je velik broj kulturnih dobara iz Hrvatske izvan kontrole hrvatskih vlasti, uglavnom ikona i sakralne građe iz riznica, manastira i objekata Srpske pravoslavne crkve u Hrvatskoj. Još uvijek traje proces povrata kulturnog blaga.
Među umjetninama na crnom tržištu, za kojima tragaju ministarstva unutarnjih poslova obiju država i nacionalni odbori Interpola, nalaze se i Meštrovićeve vratnice crkve Presvetog Otkupitelja u Otavicama.
Dugačkom popisu pridodano je i petstotinjak numizmatičkih predmeta i metalnih arheoloških nalaza s lokaliteta Burnum koji su odneseni iz Kninskog muzeja te arhivska i muzejska građa iz Državnog arhiva Vukovar i muzeja Benkovac, izvijestilo je Ministarstvo kulture i medija 2013. godine.
Povrat kulturnih dobara počeo je 2001. godine, kad je jugoslavenska strana vratila više od 20.000 crkvenih i muzejskih predmeta u Gradski muzej Vukovar i dijelom franjevački samostan crkve sv. Filipa i Jakova u Vukovaru. Program povrata kulturnih dobara iz Srbije i Crne Gore, otuđenih u vrijeme Domovinskog rata, od 1996. godine vodi Ministarstvo kulture, a od 2003. godine i Povjerenstvo za povrat kulturnih dobara.
Mediji u Srbiji nazivaju hrvatsku potražnju opljačkanog kulturnog blaga – licemjerjem. Tvrde da su umjetnine ‘spašene’ iz manastira i crkava u Hrvatskoj tijekom vojnih operacija ‘Oluja’ i ‘Bljesak’.
Od 2001. do 2018. godine iz Republike Srbije u Republiku Hrvatsku vraćeno je ukupno 29.885 pokretnih kulturnih dobara u muzeje, crkve, manastire i arhive, dok se preostale veće cjeline za povrat odnose na riznice manastira Krka i Šibenika.
Spašavanje vukovarskog kulturnog blaga
U svojoj knjizi dnevničkih zapisa „Treba li sve zaboraviti?!“ koji govore o spašavanju vukovarskoga kulturnog blaga, fra Kurolt opisuje razoreni Vukovar, spominje bijele zastave na kućama, naoružane vojnike, mrtva tijela na ulicama… U ispovijesti fra Kurolt navodi kako je s agresijom na Hrvatsku i Vukovar počeo uspostavljati razne kontakte u Beogradu kako bi pronašao način kako pomoći Vukovaru.
Tako je došao i do Vasiljevića, kojemu se predstavio kao pregovarač u ime Katoličke crkve. Obećano mu je da će 12. prosinca moći krenuti u Vukovar i da će s njim krenuti i kamioni u koje će utovariti umjetnine. Fra Kurolt došao je u dogovoreno vrijeme na dogovoreno mjesto, ali kamiona nije bilo. Nakon što je vidio da je izigran, odlučio je ipak krenuti u Vukovar. Do crkve je, nakon čekanja u Dalju na nove obećane kamione, došao u pratnji nekoliko vojnika JNA i jednoga časnika. Kod samostana je bio oko 16 sati i od majora JNA Radivoja Radojevića zatražio da mu umjesto kamiona dopusti da umjetnine utovari u vojna vozila.
Rasprave o podrijetlu novca Miše Grofa
Borna Kotromanić (50), bivša supruga hrvatskog tajkuna Luke Rajića, komentirala je podrijetlo novca Miše Grofa na Instagramu.
– Novac od trgovine Arkanovim ratnim plijenom nikada nikome nije donio sreću i blagoslov, pa nije mogao ni Nikolini – napisala je.