Srbijanski predsjednik Tomislav Nikolić ocijenio je u ponedjeljak u Beogradu da se čin Gavrila Principa, atentatora na austrougarskog prijestolonasljednika Franju Ferdinanda, čije je ubojstvo neposredno potaknulo Prvi svjetski rat, ne može razumjeti drukčije nego kao obrana vlastite zemlje i “protunapad na simbol Austrougarske Monarhije” koja je oduzela slobodu Principovoj domovini.
Otvarajući s članom Predsjedništva BiH Nebojšom Radmanovićem izložbu “Mlada Bosna i Sarajevski atentat” u Arhivu Jugoslavije, Nikolić je istaknuo kako “imena članova Mlade Bosne demantiraju pokušaje” da se ovo društvo školske mladeži “okarakterizira kao isključivo jednonacionalna, velikosrpska udruga” koju je tada Kraljevina Srbija navodno zloupotrijebila zbog vlastitih ambicija.
Nikolić je ocijenio da je “okidač na pištolju Gavrila Principa bio okidač slobode za podjarmljene” i okidač osvajačima za početak Velikog rata, budući je, kako je rekao, “godinama prije 1914. u zraku nad Europom visio Damaklov mač rata”.
“Osjećao se u atmosferi, najavio se aneksijom BiH 1909. i necivilizacijskim podjarmljivačkim odnosom Austrougarske Monarhije prema anektiranim zemljama”, rekao je Nikolić, ocijenivši da se atentatorima sudilo po zakonima monarhije, ali da je od tog suda važniji “sud povijesti” te da “u prilog presudi o herojstvu i slobodarskom duhu Gavrila Principa govore i činjenice prezentirane na ovoj izložbi”.
Po ocjeni Nebojše Radmanovića, Principova ideja i ideja njegovih istomišljenika bila je sloboda, a tu skupinu i Principa i prije i danas, po njegovim riječima, napadaju oni koji su uvijek bili za to da vladaju tuđim životima, a brane je oni koji su za slobodu. “Mi u RS, a siguran sam i u Srbiji, smatramo ih borcima za slobodu”, istaknuo je Radmanović.
Izložbu je priredio Arhiv Republike Srpske, a prije Beograda bila je postavljenja u Banjoj Luci, Mostaru, Gacku i Andrićgradu u Višegradu.
Nedavno obilježavanje stote godišnjice Sarajevskog atentata na prijestolonasljednika Franju Ferdinanda, koji je bio i neposredan povod Prvom svjetskom ratu, poslužilo je u Bosni i Hercegovini za nova politička prepucavanja i nove prijepore pa tako politički predstavnici Republike Srpske nisu sudjelovali na središnjoj svečanosti obilježavanja, koncertu Bečke filharmonije u znamenitoj sarajevskoj Vijećnici, na kojoj će sudjelovali brojni strani uglednici i visoki predstavnici zapadnih zemalja.
Srbijanski član Predsjedništva BiH Nebojša Radmanović i srbijanski premijer Aleksandar Vučić sudjelovali su isti dan na odvojenom obilježavanju istog događaja, koje se održao u Višegradu u režiji Emira Kusturice.
Prijepore oko obilježavanja srpska strana u BiH tumačila je navodnim protusrpskim karakterom svečanosti obilježavanja, pozivajući se na srpsko podrijetlo atentatora Principa, unatoč činjenici da u Sarajevu nije organiziran nikakav skup niti manifestacija na kojima bi se o Principu govorilo u negativnom kontekstu, kao i tome da je pripadao organizaciji “Mlada Bosna” koja je okupljala uglavnom studente i drugih nacionalnosti koji su željeli oslobođenje od Austrougarske Monarhije i formiranje zajedničke države južnih Slavena. Čelnik RS Milorad Dodik tada je na odvojenoj proslavi opisao Principa kao borca za slobodu ustvrdivši da su Srbi u BiH uvijek bili, a i danas su izloženi progonima i zaključivši da je glavni problem u tome što se od BiH nastoji napraviti jedinstvena država.