Novo Vijeće ministara BiH mora promijeniti stanje u zemlji koje nije dobro

Novi predsjedatelj Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Denis Zvizdić najavio je utorak kako će najvažnija zadaća nove izvršne vlasti biti socijalne i gospodarske reforme nužne za približavanje Europskoj uniji a predsjedatelj Predsjedništva BiH Mladen Ivanić je izrazio nadu kako će nova izvršna vlast u tome u cjelosti surađivati s državnim vrhom.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Očekuje potporu i u parlamentu

“Izrada plana socijalnih i gospodarskih reformi bit će prioritet uz definiranje efikasnog mehanizma koordinacije (odnosa sa Europskom unijom)”, kazao je Zvizdić novinarima u Sarajevu nakon što je njemu i njegovim ministrima izglasano povjerenje u Zastupničkom domu parlamenta BiH.

Dodao je kako u tome očekuje potporu i u parlamentu, bez obzira na kritike što su ih tijekom raprave o povjerenju novom Vijeću ministara iskazali zastupnici oporbenih stranaka.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Predsjedatelj Predsjedništva BiH Mladen Ivanić pozdravio je izbor novog Vijeća ministara uz ocjenu kako je pred novim ministarima velika zadaća promjene ukupnog stanja u zemlji.

“Očekujem da novo Vijeće ministara unese novu energiju. Nadam se da se ono neće utopiti u sivilo nekoliko posljednjih garnitura”, kazao je Ivanić izražavajući spremnost tročlanog državnog vrha da podupre provedbu svih nužnih reformi.

Cilj poboljšanje sigurnosnog stanja u državi 

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Novi ministar sigurnosti BiH Dragan Mektić novinarima je pak kazao kako mu je cilj što prije stvoriti pretpostavke za poboljšanje sigurnosnog stanja u državi za koje je kazao da je daleko od zadovoljavajućeg.

“Uz poboljšanje sigurnosnog stanja želim osigurati i potpunu depolitizaciju rada agencija za provedbu zakona”, kazao je Mektić.

Dodao je i kako će mu prioriteti biti borba protiv nasilnih ekstremističkih pokreta ali i rješavanje otvorenih slučajeva korupcije koji imaju političku pozadinu.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Bosna i Hercegovina novu je izvršnu vlast dobila više od pet mjeseci nakon izbora provedenih u listopadu 2014.

Na njima je većinsku potporu među hrvatskim strankama dobio HDZ BiH dok je kod bošnjačkih stranaka glasačko tijelo najveće povjerenje dobila Stranka demokratske akcije.

Srpsko glasačko tijelo podijelilo se na dva bloka predvođena Srpskom demokratskom strankom (SDS) i Savezom nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika.

Socijademokratska partija (SDP BiH) koja je ranije imala najveći broj zastupnika u državnom parlamentu doživjela je težak poraz a dio njezina biračkog tijela preuzela je Demokratska fronta (DF) koju je utemeljio Željko Komšić.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Nekoliko tjedana nakon izbora postignut je načelni politički dogovor o koaliranju između HDZ BiH, SDA, DF-a i bloka predvođenog SDS-om.

Uspostava vlasti tekla sporo

Uspostava vlasti tekla je ipak sporo jer je HDZ BiH tražio da se vlast na državnoj razini i nova vlada Federacije BiH imenuju istodobno a potom su slijedili dugi pregovori o raspodjeli ministarskih mjesta na entitetskoj i državnoj razini.

HDZ BiH i DF tek su prošlog tjedna riješili problem raspodjele tri mjesta u vladi Federacije BiH namijenjena ministrima iz reda srpskog naroda pri čemu su dva mjesta pripala Komšićevoj stranci a jedno HDZ-u.

Te su dvije stranke morale postići kompromis i oko sastava Vijeća ministara i to tako što je DF dobio jedno hrvatsko mjesto postavivši svog kandidata Slavka Matanoviča za ministra prometa i komunikacija dok je HDZ za doministra predložio Sašu Dalipagića kao kandidata iz reda “ostalih”.

Novo Vijeće ministara tako ima četiri ministra iz reda hrvatskog naroda, tri ministra su Srbi a dvoje Bošnjaci uz predsjedatelja Zvizdića koji je također bošnjačke nacionalnosti.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.