Papa stigao u Mongoliju; u zračnoj luci ga dočekala državna počasna garda u odorama drevnih ratnika

Papa Franjo je u međunarodnu zračnu luku Džingis-kan u glavnom gradu Ulaanbaataru sletio u 9 sati i 51 minutu po lokalnom vremenu, šest sati prije europskoga vremena. Tako je započelo njegovo 43. apostolsko putovanje koje će završiti 4. rujna

>Papa Franjo planira putovanje u Mongoliju

1 od 6

Papa prvi put u Mongoliji

Lagani vjetar popratio je dolazak pape Franje u Ulaanbaatar, glavni grad Mongolije – ”zemlje mira” u koji je Papa sletio u 9 sati i 51 minutu (po lokalnom vremenu) i u kojemu će se od danas, 1. rujna, do 4. rujna zadržati na 43. apostolskom putovanju svojega pontifikata. To je prvo Papino putovanje u tu azijsku zemlju, kako je već spomenuto prošlih dana i kako ponavljaju lokalni radio i televizija koji ističu “povijesno” obilježje posjeta.

Papu je u zračnoj luci dočekala ministrica vanjskih poslova Batmunkh Battsetseg, U Mongoliji, naime, strane državnike uvijek dočekuje ministar vanjskih poslova.
Tu je bila i Mongolska državna počasna garda koja je ponosno držala čin u svojim crvenim, plavim i žutim uniformama i željeznim kacigama koje podsjećaju na mongolske ratnike iz davne povijesti.

Tijekom kratke ceremonije dobrodošlice u zračnoj luci, mlada Mongolka u tradicionalnoj nošnji ponudila je papi šalicu u kojoj se nalazio ”Aaruul” – kuhani jogurt – napravljen od mlijeka goveda, jakova i deva, a simbolizira nomadsku kulturu mongolskog naroda. Papa Franjo je ljubazno prihvatio šalicu i zagrizao veliki zalogaj skute.

Papa i ministrica potom su se u VIP salonu zadržali u kratkom razgovoru, nakon kojega je papa Franjo automobilom otišao u Apostolsku prefekturu Ulaanbaatara, u južnom dijelu grada, u okrugu Khan Uul, jednom od glavnih industrijskih područja regije, gdje će boraviti će tijekom putovanja, zadržavajući se samo u glavnom gradu. Službena ceremonija dočeka održat će se sutra ujutro, 2. rujna, na trgu Sukhbaatar, gdje se nalazi Državna palača i gdje će se Papa susresti s građanskim vlastima.

>Papa Franjo bit će prvi papa koji je posjetio Mongoliju; objavljeni detalji putovanja

Spomenuo se i Milanovićevog posjeta 2021.

Tijekom leta koji je trajao oko 9 i pol sati, papa Franjo je, osim brzojava upućenoga predsjedniku Talijanske Republike Sergiu Mattarelli, poslao brzojave i ostalim zemljama koje je preletio tijekom putovanja. U poruci upućenoj hrvatskom predsjedniku Zoranu Milanoviću spomenuo se njegova posjeta Vatikanu (2021. godine) zazivajući na narod obilni blagoslov, kao i darove mira i radosti.

U poruci gruzijskoj predsjednici Salome Zourabichvili Sveti je Otac zazvao Božji blagoslov na njezinu zemlju te molitvu da svima udijeli svoje darove jedinstva i sloge. Blagoslov bratstva i mira za cijeli narod Papa je zazvao u brzojavu i azerbajdžanskom predsjedniku Ilhamu Aliyevu. Leteći iznad Kazahstana, predsjedniku Kassym-Jomartu Tokayevu rimski je biskup zajamčio svoje molitve da Svemogući obilno blagoslovi njegov narod.

Na kraju, kineskom predsjedniku Xi Jinpingu papa Franjo je uputio najbolje želje dok – kako stoji u brzojavu – prolazim kroz zračni prostor vaše zemlje na putu za Mongoliju. Jamčeći vam svoje molitve za dobrobit nacije zazivam na sve vas božanski blagoslov jedinstva i mira – napisao je Papa u brzojavu kineskom Predsjedniku.

Crkva u Mongoliji

Istočnoazijska nacija koju je Papa odabrao posjetiti tijekom svog 43. apostolskog putovanja u inozemstvo, druga je najveća zemlja na svijetu bez izlaza na more (nakon Kazahstana). Njegovo malo, tradicionalno nomadsko stanovništvo, broji manje od 3,5 milijuna ljudi, a manje od 2 posto su kršćani.

Nakon 70 godina komunističkog terora SSSR-a, Mongolija je 1990. prošla kroz mirnu revoluciju i uspostavila višestranačku demokraciju. Donijela je novi Ustav koji jamči vjersku slobodu.

Tada su se katolički misionari koji su bili prognani tijekom godina komunizma vratili u zemlju sa zadatkom da obnove Crkvu od nule. Danas nema više od 8 župa, a krštenih katolika je oko 1500.

Katolički misionari su dobrodošli te su cijenjeni od strane vlasti i ljudi, zahvaljujući mnogim socijalnim, zdravstvenim i obrazovnim programima koje provode za siromašne, starije, onesposobljene i napuštene.

Mladu Crkvu vodi najmlađi kardinal Kardinalskog zbora, Giorgio Marengo, kojeg je papa Franjo uzdigao na mjesto kardinala tijekom Konzistorija u kolovozu 2022.

Pitanje vize

Jedno pitanje za koje se misionari nadaju da će biti otvoreno nakon Papinog posjeta odnosi se na vize koje su im potrebne da bi mogli živjeti i raditi u zemlji.

Unatoč svojoj predanosti socijalnim službama, misionari – od kojih su mnogi godinama radili u zemlji i naučili jezik – dobivaju samo kratkoročne vize i moraju se svaka tri mjeseca vraćati u svoju zemlju produživati vizu, ne znajući hoće li im biti dopušteno da se vrate u Mongoliju. Za svaku pojedinačnu (skupu) misionarsku vizu, vlada traži da misionari zaposle pet lokalnih ljudi.

Mongolija – zemlja bez nuklearnog oružja

U svijetu razorenom ratom i prijetnjom nuklearne katastrofe, Mongolija ponosno održava svoj “status zemlje bez nuklearnog oružja”. Godine 2022. Mongolija je proslavila 30. obljetnicu statusa zemlje bez nuklearnog oružja regionalnim okruglim stolom koji je okupio znanstvenike i stručnjake u Ulaanbaataru kako bi raspravljali o važnosti, izazovima i izgledima razvoja zona bez nuklearnog oružja (NWFZ).

Godine 1992. Mongolija, kao država predana neširenju nuklearnog oružja u svim njegovim aspektima i postizanju nuklearnog razoružanja, proglašava svoj teritorij zonom bez nuklearnog oružja i predlaže međunarodno zajamčen taj status. Inicijativu Mongolije podjednako su pozdravile države s nuklearnim oružjem i države koje ga nemaju. Još uvijek radi na konsolidaciji i jačanju tog statusa.

>Papa Franjo: Sanjam o Europi koja svoje talente koristi za rješavanje sukoba i paljenje svjetiljki nade

Izazov okoliša

Mongolija ima ozbiljne probleme onečišćenja zraka uzrokovanih rudarskom industrijom koju iskorištavaju strani konglomerati, te pridodajmo još k tomu i činjenicu da je sve više siromašnih nomada pohrlilo u prenaseljeni grad Ulaanbaatar koji danas broji polovicu stanovništva, gdje spaljuju ugljen i plastiku u svojim tradicionalnim šatorima tijekom hladnih zimskih mjeseci, što rezultira izuzetno lošom i opasnom kvalitetom zraka.

S druge strane, Mongolija je pozvana zaštititi svoje jedinstvene i dragocjene ekosustave. Ogromna zemlja koja se nalazi na raskrižju Europe i Azije, zauzima šest različitih ekoloških zona. Mongoli drže zemlju svojih predaka “drugim plućima planeta” napominjući da dok amazonska prašuma apsorbira svjetske emisije ugljičnog dioksida, središnja Azija filtrira vodu koja navodnjava ostatak Azije. Mongolske vlasti itekako su svjesne ovih problema i surađuju s različitim međunarodnim organizacijama u provedbi programa održivog razvoja, prenosi Vatican News.