Parlament BiH podržao jaču kontrolu nad poslovanjem Agrokorovih tvrtki

Foto: Fah

Zastupnički dom parlamenta Bosne i Hercegovine u srijedu je usvojio zaključke kojima je izvršne vlasti u toj zemlji pozvao na poduzimanje mjera čiji je cilj zaštiti radna mjesta u tvrtkama u BiH koje posluju kao “Agrokora” te spriječiti mogući odljev kapitala radi saniranja dugova u Hrvatskoj.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Nakon kraće rasprave na sjednici održanoj u Sarajevu zastupnici su prihvatili informaciju ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa o mogućim utjecajima krize u “Agrokoru” na gospodarstvo u BiH s prijedlogom mjera kojima bi se kontrolirale njene posljedice.

Predsjedatelj Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić kazao je kako su vlasti na državnoj i entitetskim razinama već poduzele korake kako bi se suočile s mogućim prelijevanjem krize iz Hrvatske uključujući tu razgovore s članovima privremene uprave “Agrokora”.

“(Ante) Ramljak i njegov tim su pripremili plan aktivnosti na stabilizaciji stanja u ‘Agrokoru’ i u tvrtkama-kćerima i očekujemo da će nam on biti predstavljen između 23. i 25 svibnja”, kazao je Zvizdić.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Pet “Agrokorovih” tvrtki-kćeri koje su registrirane u BiH za sada redovito posluju no ipak su poduzete mjere kako bi se zajamčile njihove isplate dobavljačima i to u roku od 90 umjesto ranijih 120 dana, pojasnio je Zvizdić.

Istodobno se planira kontrola eventualnog odljeva novca a sve s ciljem osiguranja da neće doći do otpuštanja 5200 zaposlenih u tvrtkama u BiH koji rade za “Agrokor”.

Sve to, prema predloženim mjerama, trebao bi raditi posebni povjerenik čija bi zadaća bila kontrolirati tokove novca uz ovlasti da intervenira ukoliko bi netko pokušao dugove središnjice “Agrokora” rješavati izvlačenjem novca iz BiH.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Vlasti u BiH evidentirale su kako “Agrokorove” tvrtke u BiH dobavljačima trenutačno duguju oko 131 milijun konvertibilnih maraka (67 milijun eura) a istodobno su kod banaka kreditno zadužene razmjerno malim iznosom od 42 milijuna KM (oko 21,5 milijuna eura).

Zastupnik Željko Komšić iz Demokratske fronte (DF) izrazio je sumnju u točnost podataka o kreditnom zaduženju pozvavši vlasti da to detaljnije ispitaju.

“Glavni mehaizam ove krize je u dugovima prema bankama a ne prema dobavljačima”, podsjetio je Komšić dok je SDP-ov BiH Denis Bećirević sugerirao kako bi za vlasti u BiH zaštita interesa tvrtki u toj zemlji iz sustava “Agrokora” te njihovih kooperanata morala biti apsolutni prioritet.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Zastupnik Zaim Backović iz Bosanskohercegovačke patriotske stranke (BPS) upozorio je pak kako je zabrinjavajuće to što je realna imovina “Agrokora” u BiH mala uz iznimku onoga što je u vlasništvu “Kiseljaka”. Ustvrdio je i kako u BiH kod poslovanja “Agrokora” ima posla za pravosuđe jer drži da se pod nejasnim okolnostima imovina koja je formalno u vlasništvu slovenskog “Mercatora” iznajmljuje “Konzumu”.

“Ovo je puno kompliciranie nego što mi mislimo”, kazao je Backović podsjećajući na prognoze kako bi kompletan “Agrokor” za 18 mjeseci mogao doći pod stečaj. Upozorio je kako će u tom slučaju propasti svi koji su povezani s “Agrokorom” pa su potrebni brzi preventivni koraci već sada.

Parlament BiH ponovno odbio uvođenje trošarina na gorivo

Zastupnički dom parlamenta Bosne i Hercegovine u srijedu je po drugi put odbio uvođenje dodatnih trošarina na gorivo koje je predložilo Vijeće ministara BiH čime se još jednom potvrdilo kako u BiH nema vladajuće koalicije a ni načina za realiziranje već odobrenih povoljnih kredita namijenjenih cestogradnji.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Zastupnički dom zapravo je većinom glasova podržao negativno izvješće parlamentarnog povjerenstva za proračun i financije o prijedlogu zakona o trošarinama čime je odbijen i sam zakon i to po drugi put jer je ranije gotovo identičan prijedlog odbačen kada je parlamentu poslan na razmatranje po hitnom postupku.

U povjerenstvu za financije i proračun negativno mišljenje tijesnom su većinom od 5:4 glasa ishodili protivnici uvođenja trošarina a tijekom rasprave o njihovu očitovanju u Zastupničkom domu ponovo su istaknute tvrdnje kako je rječ o neodopustivim nametima koji će povećati troškove života te kako će sredstva zapravo biti korištena za “krpanje” proračuna dva entiteta koji se suočavaju s kroničnim manjkom prihoda.

Uvođenje trošarina uvjet je Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) te drugih kreditora poput Europske investicijske banke (EIB) i Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) za realiziranje već sklopljenih ugovora o kreditima većim od 800 milijuna eura koji bi trebali biti iskorišteni za gradnju autoceste na koridoru Vc te 160 milijuna eura za osuvremenjivanje mreže magistralnih i regonalnih cesta u zemlji. MMF-u i bankama je to jamstvo da će BiH biti u stanju vraćati podignute kredite.

Uvođenje trošarina u iznosu od 7,5 eurocenti po litri goriva podupiru vladajuće Stranka demokratske akcije (SDA), HDZ BiH i Savez za bolju budućnost (SBB) te Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika iako je ta stranka na državnoj razini u oporbi. Sve te stranke zajedno ipak nemaju dovoljno zastupnika na svojoj strani jer se Srpska demokratska stranka (SDS), iako formalno dio vlasti, priklonila oporbi.

Predsjedatelj Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić je braneći predloženi zakon u srijedu pred zastupnicima kazao kako su protivnici tih mjera oni koji potiču populizam i političku samopromociju a pri tom govore stvari koje nemaju veze sa stvarnošću.

“Morao sam provjeriti je li ovo sjednica Zastupničkog doma ili politička tribina”, kazao je Zvizdić bezuspješno pozivajući da se umjesto političkim pri glasovanju rukovodi stručnim argumentima i brojčanim pokazateljima.

Poručio je kako je cestogradnja temeljni preduvjet privlačenja novih investicija a za već ugovorene kredite koji su za to namijenjeni kazao je kako su “najpovoljniji na svijetu” jer imaju razdoblje počeka od šest do osam godina a kamate su dva posto.

Ti bi se novi krediti iskoristiti za izgradnju novih 157 kilometara autoceste na koridoru Vc od Svilaja na granici s Hrvatskom, preko Sarajeva i Mostara do Bijače na jugu na granici s Hrvatskom, čime bi taj projekt praktično bio dovršen a istodobno bi se moderniziralo gotovo 300 kilometara magistralnih i regionalnih cesta.

Ustvrdio je kako BiH ima najbolji kreditni potencijal u regiji a to je obrazložio činjenicom kako je ukupan dug te zemlje sada na razini od šest milijarda eura što je 42 posto bruto domaćeg proizvoda i dvostruko manje nego što je to i u Srbiji i u Hrvatskoj.

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.