Patrijarh Irinej: Možda se još nisu stekli uvjeti za Papin posjet Srbiji

Patrijarh srpski Irinej poručio je kako ne vidi ništa loše u želji pape Franje da posjeti Srbiju, ali je, u kontekstu namjera da se kardinal Alojzije Stepinac proglasi svetim, ocijenio kako se za taj posjet “možda još nisu stekli uvjeti”.

Poglavar Srpske pravoslavne crkve (SPC) je ocijenio da prijedlog o kanoniziranju zagrebačkog nadbiskupa i kardinala Alojzija Stepinca nije dobar jer je njegovo djelovanje “nespojivo s nazivom svetiteljstvo”, prenijela je agencija Beta.

“Papa je nekoliko puta nagovještavao da želi posjetiti i Srbiju… Ja ne vidim ništa loše u toj želji, ali s obzirom na to da u Srbiji živi veliki broj izbjeglica iz Hrvatske koji još nose traume i rane progona i druge posljedice tog progona, možda nije još došlo vrijeme da do Papinog posjeta dođe”, rekao je patrijarh Irinej Beti tijekom posjeta Kanadi.

Ocijenivši da je tijekom 2. svjetskog rata “povijest događaja u NDH poznata, tada su Srbi doživjeli genocid”, patrijarh Irinej je rekao kako “Stepinac nije mogao ne znati što se događa”.

“Koliko osobno – ne znamo, ali je svakako bila prisutna Katolička crkva, odnosno njeni svećenici čiji je vrhovni poglavar Stepinac. On nije mogao ne znati šta se događa u NDH”, rekao je poglavar SPC.

On je ustvrdio da je “Stepinac dao izjave koje nisu nimalo bile želje da se zaštiti srpski narod” te da je “zdušno pomagao ustaški pokret (Ante) Pavelića”.

Podsjetivši da je “Papa prošle godine predložio susret predstavnika povjesničara SPC i predstavnika povjesničara Rimokatoličke crkve iz Hrvatske, a na neki način u prisustvu papskom”, patrijarh Irinej je tu ideju ocijenio dobrom i u kontekstu odnosa Hrvata i Srba.

Beogradski tisak je početkom siječnja prenio izvatke iz pisama patrijarha Irineja papi Franji u kojima se navode stajališta SPC zbog kojih zagrebački kardinal i nadbiskup iz vremena Nezavisne Države Hrvatske Alojzije Stepinac ne može biti proglašen svetim. Mediji su ocijenili kako je tim pismima patrijarh SPC “uspio do daljnjeg odložiti” kanoniziranje kardinala Stepinca.

Poslije posjeta izaslanstva Srpske pravoslavne crkve (SPC) Vatikanu tijekom siječnja mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije Radović izjavio je medijima u Srbiji da odluku o kanoniziranju Stepinca papa Franjo ne će donijeti sve dok zajedničko povjerenstvo dviju crkava ne ispita njegovu ulogu u 2. svjetskom ratu.

Što zapravo smeta Srpskoj pravoslavnoj crkvi kod kanonizacije bl. Stepinca

U nizu pisama patrijarha Srpske pravoslavne crkve Irineja, traži se od pape Franje da predmet kanonizacije bl. Alojzija Stepinca prepusti ‘sudu božjem’.

Vladike i patrijarh priznaju da se kardinal Stepinac zalagao za pojedine Srbe i Židove, ali i dodaju da je: ‘Kardinal Stepinac svesrdno podržao stvaranje Nezavisne države Hrvatske, obasuo je pohvalama njeno vodstvo i višestruko sudjelovao u stvaranju atmosfere netolerancije koja je carevala u toj državi, kopiji Hitlerove Njemačke i Mussolinijeve Italije. Dok danas sve civilizirane nacije i historijska nauka daju visok značaj puču kojim se 27. ožujka 1941. godine Jugoslavija otrgla iz Trojnog pakta, kardinal Stepinac je isti puč proglasio izdajom za koju je optužio Pravoslavnu crkvu.‘

SPC najviše smeta, prenosi Jutarnji list, što kardinal Stepinac ‘nije protestirao nego je šutio i kada se znalo da je nacistički ustaški režim na najužasniji način poslao u smrt tri pravoslavna episkopa, više stotina pravoslavnih svećenika i monaha i više stotina tisuća pravoslavnih vjernika, njegovih sugrađana‘.

U Hrvatskoj razmišljanja da je bl. Stepinac mogao učiniti više zastupa i publicist Slavko Goldstein, međutim da se Stepinac otvoreno sukobio i izgubio glavu mnogi Židovi i pravoslavci tada nikad ne bi ni bili spašeni, mišljenja su Miroslav Akmadža s Hrvatskog instituta za povijest i povjesničarka Esther Gitman.

Predsjednik HBK dr. Želimir Puljić na pitanje o početku rada mješovite komisije koju je predložio papa Franjo, da bi se razgovaralo o kardinalu Alojziju Stepincu i procjenu o daljnjem tijeku događaja i kada se može očekivati proglašenje kardinala svetim, odgovorio je:

“Najprije, drago nam je bilo čuti i pročitati kako Sveti Otac nema nikakvih dvojbi oko svetosti kardinala Stepinca. Dapače, proces koji vodi Kongregacija za proglašenje svetih pri samom je kraju. Stoga, u gesti pape Franje koji je poželio i predložio osnivanje radne skupine stručnjaka Katoličke crkve i Srpske pravoslavne crkve čitamo dobronamjernu prigodu da se istina o blaženome Alojziju čuje jasnije i šire. Posebice je dobro što će se rad te komisije odvijati pod okriljem Svete Stolice”, rekao je dr. Puljić.

Postulator u kanonskom postupku proglašenja svetim bl. Alojzija Stepinca, msgr. dr. Juraj Batelja više puta istaknuo je kako je kardinal Stepinac značajan čovjek i izvanredna pojava u hrvatskom narodu i Katoličkoj crkvi te svetac, i to ne samo u katekizamskom smislu, koji je neustrašivo zastupao pravdu i osuđivao nepravdu, a kojemu je zbog toga što “nije hvalio bezbožnu ideologiju crvene zvijezde upriličen montirani politički proces”.

“Osim toga nigdje ne ćete naći da je Stepinac, pjevao ode Paveliću ili ustaškoj vlasti, nigdje to ne ćete naći. On je poštivao pravo hrvatskoga naroda na njegovu državu. Bez političkoga predznaka. ‘Što narod izabere, ja ne ću imati ništa protiv toga.’ To je Stepinčev stav. Zato govoriti sada na ovakav način kao što govori SPC i njezini predstavnici i srpska politika, čini mi se da nije udarac u Stepinca, nego u srce hrvatske državnosti. Jer Pavelića nije stvorio Stepinac, nego je Pavelića stvorio metak u srce Stjepana Radića”, istaknuo je prof. Batelja.