Pred Općom skupštinom UN-a govor je održao i hrvatski premijer Andrej Plenković. Sve članice Ujedinjenih naroda imaju pravo same birati svoj put i ne ovisiti o dozvoli susjeda, rekao je dok se nastavljaju sukobi u Ukrajini i na Bliskom istoku.
Premijer Andrej Plenković je rekao da Hrvatska ima čvrsto uvjerenje da “svaka nacija ima pravo na samoodređenje i zaštitu prema Povelji UN-a”.
>Moćan govor argentinskog predsjednika: Pogledajte kako je Javier Milei ‘oprao’ UN
– Kao zemlja koja je prošla kroz sukob i bolan proces poslijeratnog oporavka, Hrvatska iz prve ruke razumije vrijednost mira, sigurnosti i međunarodne solidarnosti. U svijetu koji se suočava sa sve intenzivnijim krizama, od Ukrajine do Gaze i Sudana, Hrvatska čvrsto vjeruje da svaka nacija ima pravo na samoodređenje i zaštitu prema Povelji UN-a, rekao je na početku izlaganja pred Općom skupštinom UN-a premijer Plenković, prenosi HRT.
Hrvatska nastavlja s potporom Ukrajini
Dok svijet potresa sve više kriza i ratova, Plenković ističe da članice UN-a imaju pravo same birati svoj put.
– Sve članice UN-a imaju pravo biti neovisne i njihovi narodi moraju biti slobodni sami birati svoj put. Ne smiju ovisiti o dozvoli susjeda niti ih se smije ostaviti same da podlegnu vojnoj agresiji susjeda, rekao je Plenković.
Premijer je dodao da Hrvatska ostaje predana potpori Ukrajini pošto se “brutalna ruska agresija nastavlja već treću godinu, gazeći sva načela međunarodnog prava”. Pozvao je i na “trenutačno i bezuvjetno oslobađanje preostalih taoca” u Gazi i pozvao Izrael i Hamas na pregovore o okončanju rata.
No istovremeno je upozorio da ratovi u Ukrajini i Gazi “zasjenjuju veliku humanitarnu i civilnu katastrofu koja se odvija u Sudanu” i pozvao lidere da se Afriku “ne ostavlja po strani”.
>London u strahu: Trump bi mogao uskratiti novac UN-u ako postane predsjednik
– Povelja Ujedinjenih naroda nije dokument koji je jednostavno zamijeniti nečim drugim. Moramo se boriti za svjetski poredak više nego ikad prije. Udahnimo novu energiju u oživljavanju učinkovite multilateralne suradnje. Nemojte da to bude tek mrtvo slovo na papiru puno floskula kojima se okrećemo ovakvim trenucima. Okrenimo se kontroli naoružanja, razoružavanju kako bismo umanjili napetosti koje proizlaze iz trenutnih sukoba koji su namjerni ili rezultat nerazumijevanja i nesporazuma, rekao je.
Ekstremisti i terorističke skupine i njihovi sateliti velika su opasnost i predstavljaju ozbiljnu prijetnju za čitav svijet. Borba protiv terorizma i preventivne radnje moraju biti koordinirane na razini čitave međunarodne zajednice, dodao je.
Hrvatska primjer uspješne integracije
Kao zemlja koja je ponosno bila domaćin i nudila potporu i isto tako omogućila uspjeh prijelazne uprave UN-a za Istočnu Slavoniju i kao zemlja koja se uspjela pridružiti NATO-u svega desetljeće poslije odlaska posljednjeg čuvara mira s našeg teritorija, Hrvatska dobro zna kolika je predanost očuvanju mira potrebna. Ove godine kada je Hrvatska potpredsjedavajuća zemlja Komisije UN-a za izgradnju mira, Hrvatska želi nastaviti raditi na tri stupa mira – to su sigurnost, razvoj i ljudska prava, istaknuo je premijer Plenković.
>Što nam UN sprema u ‘Pakt-u za budućnost’? Dominiraju održivi razvoj i rodna ravnopravnost
Ne ostaje nam puno vremena da se usredotočimo na budućnost, na strukturnu prevenciju, na nacionalne strategije i planove djelovanja koji će omogućiti misije kada zemlje to zatraže. Isto tako, ostaje nam dodatni rad i tu možete računati na hrvatsko iskustvo upravo u Komisiji UN-a za izgradnju mira i nadamo se i u 2026. godini, rekao je premijer Plenković.
Osvrnuo se na jugoistok Europe i rekao da je Hrvatska primjer uspješne integracije u Europsku uniju i NATO te da to daje “autoritet” najmlađoj članici Unije u “zalaganju za mir, stabilnost i europske težnje susjeda”. Naglasio je da je Hrvatskoj “od posebnog značaja stabilnost Bosne i Hercegovine” koja je moguća, ističe, punom ravnopravnošću triju konstitutivnih naroda u susjednoj zemlji.
U dijelu obraćanja osvrnuo se na borbu protiv klimatskih promjena i poručio da “nije slučajno” što je Hrvatska dobila portfelj za Mediteran u novoj Europskoj komisiji jer se očekuje da će upravo Mediteran biti teško pogođen klimatskim promjenama.
Podsjetio je da je Hrvatska na visokom 8. mjestu od 193 članice UN-a u provedbi ciljeva održivog razvoja.