Kamala Harris, potpredsjednica Joea Bidena, u nedjelju je postala glavna favoritkinja za demokratsku kandidaturu za izbore u studenom, nakon što je američki predsjednik od nje odustao. Ono u čemu se najviše istakla kroz svoje političko djelovanje je borba za pobačaj bez granica (do rođenja) i ograničavanje vjerskih sloboda. Već kao državna odvjetnica istakla se po progonu pro-life aktivista i borbi za dokidanje prava na savjest, slobodu govora i slobodu vjeroispovijesti.
>Biden podržao Kamalu Harris kao kandidatkinju demokrata na izborima
Najveća zagovornica prava na pobačaj unutar Demokratske stranke
Kamala Harris je rođena 20. listopada 1964. u Oaklandu u Kaliforniji. Majka joj je istraživačica raka koja se doselila iz Indije, a otac ekonomist s Jamajke. Većinu mladosti provela je u Montrealu u Kanadi prije nego što je otišla na Sveučilište Howard, povijesni crnački koledž u Washingtonu. Kasnije je diplomirala pravo na kalifornijskom sveučilištu Berkeley, piše HRT.
Na političku scenu Kalifornije probila se kad je izabrana za okružnu tužiteljicu San Francisca. Uskoro je postala prva žena i crnkinja na funkciji glavne državne tužiteljice te savezne države 2011. godine. To joj je pomoglo u kasnijoj političkoj karijeri. Kao senatorica je stekla nacionalno priznanje među demokratima zbog oštrih ispitivanja dužnosnika vlade Donalda Trumpa.
Progresivno krilo Demokratske stranke optuživalo ju je da je provodila oštre kaznene politike koja je većinom pogađala crnce. Danas ju hvale kao najveću zagovornicu prava na pobačaj unutar Demokratske stranke.
Ona je 2021., preuzimajući vodstvo SAD-a uz Bidena, postala prva žena, Afroamerikanka i osoba azijskog podrijetla na funkciji potpredsjednice.
>Kamala Harris: Radikalna ljevičarka za pobačaj do poroda i protiv vjerskih sloboda
Pobačaj bez granica
Prije nego je postala Bidenova kandidatkinja za potpredsjednicu SAD-a, Harris je bila senatorica i državna odvjetnica u Kaliforniji. U svojoj političkoj i pravnoj karijeri istaknula se podrškom zakonima koji omogućuju “pobačaj bez granica”, ali ograničavaju religijske slobode.
Za vrijeme mandata u senatu, Kamala je podržala sve prijedloge radikalne grupe NARAL. NARAL je društvo koje se zalaže za ukidanje svih zakona o pobačaju, odnosno za “pobačaj bez granica”. Harris se tako zalagala za proširenje “reproduktivnih prava” žena te pobačaj tijekom cijelog razdoblja trudnoće, uključujući i u trenutku rođenja.
Kamala je za vrijeme kampanje ustvrdila da “restriktivni” zakoni o pobačaju dovode do smrti žena. “Postoje države koje su donijele zakone koji će praktički spriječiti žene da imaju pristup reproduktivnoj zdravstvenoj zaštiti. I nije pretjerano reći da će žene umrijeti. Siromašne žene umrijet će jer republikanska zakonodavstva u tim raznim državama govore ženama što da rade sa svojim tijelima”, ustvrdila je.
Procesuirala pro-life novinare
Kao državna odvjetnica u Kaliforniji, Kamala je procesuirala pro-life novinare iz Centra za medicinski napredak. Oni su istraživali Planned Parenthood i njegovu prodaju pobačenih dječjih tijela, što je dovelo do istrage i saslušanja u Zastupničkom domu. Harris je tada iskoristila svoju poziciju državnog odvjetnika. I to kako bi se izvršio pretres kuće jednog od najistaknutijih istraživačkih novinara Davida Daleidena, pisao je National Catholic Register.
Kao senatorica, Harris je podržala ukidanje Hydeovog amandmana, mjeru koja blokira savezno financiranje pobačaja i koja je uvijek imala dvostranačku potporu. Nakon pritiska Kamale, Biden koji je dugo godina podržavao taj amandman sada zastupa njegovo ukidanje.
>SAD: Kamala Harris na proabortivnoj turneji pokušava pridobiti glasače
Dva puta odbila podržati ”Zakon o zaštiti preživjelih od pobačaja Born-Alive”
Kamala je kao senatorica dva puta odbila podržati ”Zakon o zaštiti preživjelih od pobačaja Born-Alive”. Riječ je o zakonu kojim bi se od liječnika tražilo da pružaju jednaku njegu bebama koje prežive neuspjeli pobačaj kao i svakom drugom novorođenčetu.
U 2018. godini, tijekom rasprave u Senatu za nominaciju Briana Bueschera za okružnog suca u Nebraski, Kamala je napala Bueschera zbog njegovog sudjelovanja u redovima Knight of Columbus, dobrotvornoj katoličkoj bratskoj organizaciji. Tvrdila je da ga to diskvalificira za suca. Incident je naveo čitav Senat na usvajanje zakona kojim se odbija bilo kakva vjerska provjera za sudske kandidate.
Postoje sporni izvještaji o Kamalinom radu kada je bila okružna tužiteljica u San Franciscu, a vezani su uz procesuiranje seksualnog zlostavljanja u Katoličkoj crkvi. Dosjei koje su tužitelji iz Nadbiskupije San Francisca prikupili o seksualnom zlostavljanja, a koji sežu u proteklih nekoliko desetljeća, pokazuju da Kamalin ured nije gonio nijednog svećenika. Ona se od tada pravda da te evidencije nisu podlijegale zakonima o javnim evidencijama.
>U saveznoj državi Colorado pobačaj legalan čak i na dan poroda
Protiv vjerskih sloboda
Godine 2015., u svojstvu državne odvjetnice u Kaliforniji, Harris je radila na oblikovanju zakona poznatog kao „Zakon o reproduktivnim činjenicama“. To je zakon koji je prisiljavao licencirane trudničke centre da objavljuju informacije ukoliko ne nude pobačaje i da država Kalifornija pruža besplatne ili jeftine pobačaje. Tri godine kasnije tužena je, te je Vrhovni sud poništio taj zakon.
Kamala je 2018. sponzorirala kontroverzni “Zakon o ravnopravnosti” koji bi ograničio slobodu govora i prava na savjest. Tim bi se zakonom poništio, odnosno onemogućio “Zakon o obnovi vjerske slobode” iz 1993. godine. Što bi bio ogroman udarac na zaštitu vjerskih sloboda.
Prema zakonu iz 1993. godine, koji je Kamala htjela poništiti, bilo kojoj vladinoj agenciji, odjelu ili dužnosniku Sjedinjenih Država zabranjuje se su onemogućavanje vjerovanje neke osobe. Taj zakon je donesen jer je Kongres zaključio da religiozno neutralni zakon mogu naštetiti vjerskoj slobodi jednako kao i zakon kojemu je namjera miješati se u religiju.
>Bidenov ministar zdravstva Becerra zagovornik pobačaja i zabrane priziva savjesti?
Kritičari je opisuju kao pragmatičnu i uvjerenu
I Kamala Harris se natjecala za predsjednicu 2019. godine, a njezina kandidatura isprva se činila obećavajućom. Nakon prve debate povela je u anketama, ali je ispala iz utrke u prosincu nakon što se njezina kampanja našla na meti kritika. Kritičari kažu da je teško utvrditi njezin ideološki stav, ali je su je većinom opisivali kao pragmatičnu i umjerenu.
Na demokratskim predizborima bila je među najoštrijim kritičarima Bidena. Optuživala ga je da se sedamdesetih protivio politici prijevoza crne djece školskim autobusima u većinski bjelačke škole. Budućeg američkog predsjednika, tada 77-godišnjaka, nazivala je dijelom starog, gardijskog političkog establišmenta koji ne predstavlja Demokratsku stranku. Biden ju je, međutim, izabrao za potpredsjednicu, tvrdeći da nije zlopamtilo.
U nedjelju je, nakon što je objavio da odustaje od kandidature, kazao je kako je odabir Harris bila najbolja odluka koju je donio.
Tekst se nastavlja ispod oglasa