Poljski intelektualci objavili su poziv Europi da bude budna i ne ponovi scenarij uoči Drugog svjetskog rata, čiji početak obilježavaju u ponedjeljak nizom komemoracija. Poruku “Od Danziga do Donecka, 1939. -2014”., objavili su u poljskim, ukrajinskim i njemačkim medijima istaknuti intelektualci, među kojima su redatelj Andrzej Wajda i bivši ministar vanjskih poslova, povjesničar Wladyslaw Bartoszewski, na 75. godišnjicu nacističke invazije na Poljsku.
Slična situacija uoči Drugog svjetskog rata
U današnjoj situaciji vide sličnosti s onom uoči Drugog svjetskog rata i osuđuju europsku popustljivost zbog ovisnosti o ruskome plinu i unosnih poslova, primjerice s isporukama francuskih vojnih brodova Rusiji.
“Takva egoistična, kratkovidna politika Europljana pred agresorom ne smije se nikad ponoviti. A ipak (…) Rusija, agresivna zemlja, okupirala je Krim, dio susjednog ukrajinskog teritorija. Vojska i specijalne službe predsjednika Putina (…) djeluju na istoku Ukrajine, podržavaju bande koje teroriziraju lokalno stanovništvo i otvoreno prijete invazijom”, pišu intelektualci.
“Pred onima koji danas vode politiku “business as usual” prijetnja je da opet vide nove tisuće mrtvih Ukrajinaca i Rusa, nove stotine tisuća izbjeglica i ‘putinovski’ imperijalistički pohod na druge zemlje”, zaključuju.
Otvorena i izravna agresija
Ukrajinski predsjednik Petro Porošenko optužio je u ponedjeljak Rusiju za otvorenu agresiju na njegovu zemlju, a Moskva se nada da će ‘zdrav razum’ spriječiti Europu da uvede nove sankcije, dok istu Europu poljski intelektualci pozivaju da ne žmiri pred ruskom prijetnjom kao nekad pred nacističkom.
Snage ukrajinske vlade morale su se povući iz vitalno važne zračne luke blizu grada Luhanska pred vatrom ruskog tenkovskog bataljuna, piše agencija Reuters.
“Susjedna država pokrenula je izravnu i otvorenu agresiju na Ukrajinu. To je promijenilo stanje u zoni sukoba na radikalan način”, rekao je Porošenko u govoru na vojnoj akademiji u Kijevu, u kojem je najavio nova imenovanja na najviše dužnosti ukrajinske vojske.
Sve do prošlog tjedna činilo se da ukrajinska vojska pobjeđuje i da će ugušiti četveromjesečnu pobunu proruski usmjerenih stanovnika na istoku zemlje, pokrenutu nakon svrgavanja proruskog predsjednika Viktora Janukoviča masovnim prosvjedima. No pobunjenici su otvorili novo bojište prema gradu Mariupolju.
Porošenko je u ponedjeljak ponovno optužio rusku vojsku za izravno pomaganje pobunjenicima, no Rusija niječe vojnu umiješanost u događaje na istoku Ukrajine. U to ne vjeruju ni Europa i NATO, a ni ruska nevladina udruga koja kaže da je 15.000 ruskih vojnika poslano u Ukrajinu zadnja dva mjeseca i da je više stotina ubijeno.
Sukob se u nedjelju prvi put prenio na more kad su separatisti pucali na ukrajinski brod u Azovskom moru.
Europska unija dala je rok od tjedan dana, sebi za pripremu novih sankcija, a Rusiji da se popravi. No Putin je u ponedjeljak izrazio nadu da će Europa odustati.
“Nadam se da će prevladati zdrav razum i da ni mi ni naši partneri nećemo pričiniti štete” uzajamnim sankcijama, rekao je Putin.
Moskva je prošli tjedan upozorila da priprema uzvratne mjere Zapadu u slučaju novih sankcija. Rusija je već zabranila uvoz hrane europskih poljoprivrednika i time im nanijela težak udarac.
Prijetnja sankcijama i sukobi u Ukrajini pritisnuli su ruske burze, a nacionalna valuta rubalj, koja je već izgubila vrijednost u petak, nastavila je padati.
Ruski šef diplomacije Sergej Lavrov objasnio je da Rusija uzvratnim mjerama štiti svoje gospodarstvo.
Putin, koji je u nedjelju kazao da Rusija ne može mirno gledati kako po Ukrajini ubijaju ljude, zbunio je javnost spominjući novu državu na ukrajinskom istoku, na što je njegov glasnogovornik objasnio da Rusija želi cjelovitu Ukrajinu.
Međutim, zapadne su zemlje sumnjičave. Njemački šef diplomacije Frank-Walter Steinmeier vjeruje da Moskva želi stvoriti kopneni koridor do poluotoka Krima, koji je Rusija pripojila u ožujku, ali s kojim nema izravne granice.
Putin je o mogućnosti stvaranja nove države progovorio dva dana.
Tekst se nastavlja ispod oglasa