Sirijski predsjednik Bashar Al-Assad najavio je da će izgraditi minijaturnu repliku Aja Sofije kao odgovor na potez turske Vlade od muzeja Aja Sofija napravio džamiju.
Izgradnja ove mini Aja Sofije odvit će se u središnjoj provinciji Hama, a u izgradnji će sudjelovati i sirijski saveznika Rusija. Ovim potezom cilj je ukazati na važnost mirnog dijaloga između vjera.
Prema libanonskim medijima, prenosi, Middle East Monitor, ideju za gradnju pokrenuo je čovjek po imenu Nabeul Al-Abdullah, šef milicije lojalne Assadu. Nakon što je dobio odobrenje Nocolosa Baalbakija, mitropolita grčke pravoslavne crkve u Hami, planovi su tada predstavljeni ruskoj vojsci u Siriji.
Prema arapsko-englesko jezičnom portalu Rai Al-Youm, ruski zastupnik Vitalij Milonov izjavio je da je Sirija idealno mjesto za mini repliku Aje Sofije, jer “za razliku od Turske, to je država koja jasno pokazuje mogućnost mirnog i pozitivnog međureligijskog dijaloga”.
Podsjetimo, početkom srpnja Vrhovni sud u Turskoj proglasio je nezakonitom odluku Atatürka usvojenu 1934. godine kojom je Aja Sofija dobila status muzeja. Predsjednik Turske Recep Tayyip Erdoğan vratio je status džamije toj znamenitosti pod zaštitom UNESCO-a.
Udruga koja je pokrenula slučaj tvrdi da je Aja Sofija bila u vlasništvu osmanskog sultana Mehmeda II. koji je 1453. osvojio Istanbul, tadašnji Konstantinopol, te tada 900 godina staru bizantsku crkvu pretvorio u džamiju.
Aja Sofija (grč. Ἁγίa Σοφία, Hagía Sophía: Božanska Mudrost), monumentalna bazilika u Carigradu, remek-djelo bizantske arhitekture, jedno od najsmjelijih arhitektonskih ostvarenja uopće.
Izgradnja je započela 532. u doba cara Justinijana, koji je gradnju povjerio Antemiju iz Trala i Izidoru iz Mileta. Crkva je posvećena 537. Godine 558. urušila se glavna kupola nakon potresa, a novu je, 7 m višu, sagradio Izidor Mlađi. Godine 1453. pretvorena je u džamiju; pritom su joj dograđeni minareti, a u unutrašnjosti izvedene znatne preinake.