Bivši politički vođa bosanskih Srba Radovan Karadžić u četvrtak se žalio na odluku UN-ova suda o preinačenju prvotne kazne četrdesetogodišnjeg zatvora u kaznu doživotnog zatvora za zločine počinjene u ratu u Bosni i Hercegovini.
“Predsjednik Radovan Karadžić ulaže žalbu na presudu doživotnog zatvora koja mu je izrečena” na suđenju 20. ožujka, rekao je njegov odvjetnik Peter Robinson u dokumentu koji je objavio Mehanizam za međunarodne kaznene sudove (MICT).
Tko su Ratko Mladić i Radovan Karadžić, tvorci tzv. “Republike Srpske”?
Sudci MICT-a sada trebaju odlučiti hoće li prihvatiti zahtjev za reviziju drugostupanjske presude. Odluka o toj kazni donesena 20. ožujka trebala je biti konačna.
Uspjeh takve drugostupanjske revizije nije siguran, priznao je sam Robinson.
Radovan Karadžić (73) osuđen je 2016. u prvostupanjskom postupku na Međunarodnome kaznenom sudu za bivšu Jugoslaviju (ICTY) u Den Haagu na 40 godina zatvora za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine u ratu u Bosni i Hercegovini 1992-1995.
Sud ga je proglasio krivim za progon, ubojstva, silovanja, neljudsko postupanje i prisilna preseljenja ljudi, napose tijekom gotovo četverogodišnje opsade Sarajeva u kojoj je izginulo više od 10.000 ljudi.
MICT koji je zamijenio ICTY nakon njegova zatvaranja 2017., odbio je Karadžićevu žalbu na presudu četrdesetogodišnjeg zatvora i osudio ga na doživotni zatvor.
Sudci u prvostupanjskom postupku su “podcijenili Karadžićevu iznimno veliku odgovornost za najgore zločine počinjene” tijekom sukoba u Bosni, rekao je sudac Vagn Joensen, istaknuvši “razmjere” i “sustavnu okrutnost” tih zločina.
Premda su odluke prizivnog vijeća na UN-ovu sudu u načelu konačne, Karadžić je iznio osam razloga za žalbu na presudu izrečenu 20. ožujka.
Tko je Radovan Karadžić, koji se do 2011. u Beogradu lažno predstavljao kao doktor Dabić?
Radovan Karadžić rođen je u selu Petnjica u Crnoj Gori. U Sarajevu je završio studij medicine i specijalizirao psihijatriju.
Godine 1990. postaje predsjednikom novoosnovane Srpske demokratske stranke, a 1992., kada bosansko-hercegovački Srbi proglašavaju „Republiku Srpsku“, Radovan Karadžić postaje njezinim prvim predsjednikom. Na poziv političkog vodstva na čelu s Karadžićem, srpsko stanovništvo bojkotira referendum o neovisnosti BiH.
Dok je Ratko Mladić bio na čelu vojske tzv. „Republike Srpske“, političko rukovodstvo nad tom tvorevinom imao je Radovan Karadžić.
Kao najistaknutijeg člana političkog rukovodstva tzv „Republike Srpske“, Karadžića se smatra najodgovornijim kako za izbijanje rata, tako i za brojne zločine, protjerivanje i etničko čišćenje nesrpskog stanovništva.
Haški sud podiže optužnicu protiv njega u srpnju 1995. Zbog optužnice bio je prisiljen 1996. odreći se stranačkih dužnosti i mjesta predsjednika tzv. „RS“. Do 1997. živio je u Sarajevu, na Palama, a od 1998. i 1999. nestaje te mu se gubi svaki trag.
Koristeći lažni identitet, kao Dragan Dabić godinama je živio u Beogradu zarađujući kao liječnik alternativne medicine. Otkriven je i uhićen u Beogradu u srpnju 2008. te je izručen Haškom sudu.
Iz završnih riječi u Haagu
“U izjavama je Karadžić govorio što će se dogoditi Hrvatima i muslimanima, ako će inzistirati na nezavisnosti. Prijetio im je prstom i govorio da idu u istrebljenje. Bespomoćnoj Europi rekao je ‘da se može je*ati”, opisivao je tužitelj u iznošenju završnih riječi u Haagu 2014. godine.
“Uklanjanje muslimana i Hrvata s teritorija na koje Srbi polažu pravo nikada nije bio plan Srba. Tužiteljstvo kaže da sam ja rekao da je Drina čista. To je rasprava u kojoj se pripremamo za konferenciju. I čista ne znači očišćena etnički, nego jasna. Kad se kaže čisto srpske teritorije, ne znači očišćene, nego nesumnjivo srpske”, rekao je Karadžić u iznošenju svoje završne riječi.
Presuda jednom od glavnih ideologa i izvršitelja velikosrpske politike
Podsjetimo, 2016. godine, nakon prvostupanjske presude, predsjednik Glavnog vijeća Hrvatskog narodnog sabora (HNS) BiH Božo Ljubić ocijenio je kako presuda ratnom vođi bosanskohercegovačkih Srba Radovanu Karadžiću ima prvorazrednu važnost, ali da neće dovesti do katarze, niti zadovoljiti pravdu u zemlji u kojoj je nastavljen rat drugim sredstvima, etničkim čišćenjem Hrvata i nakon zaključenja nepravednog Daytonskog sporazuma.
“Ova presuda Radovanu Karadžiću je pravna osuda zločina za koje ga sud smatra odgovornim. Ona može biti samo djelomična satisfakcija za žrtve zločina kao posljedica politike koju je vodio i dijelom kreirao Radovan Karadžić. No, ona nije i zadovoljenje pravde koju očekuju i kakvu shvaćaju žrtve”, navodi se u izjavi Bože Ljubića, predsjednika Glavnoga Vijeća HNS-a .
Dodik o presudi Karadžiću: ‘Cinična je i arogantna, pomirenje u BiH postalo je gotovo nemoguće’
Povodom presude oglasila se predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović:
“Današnja odluka konačna je presuda jednom glavnih ideologa i izvršitelja velikosrpske politike, koja se nije ustručavala genocida i drugih najtežih međunarodnih zločina protiv Hrvata i Bošnjaka u cilju stvaranja tzv. Velike Srbije. Presuda ne može vratiti u život desetke tisuća žrtava i ublažiti bol njihovih obitelji i preživjelih, no mora poslužiti kao trajna opomena o pogubnosti te politike”, poručila je predsjednica Grabar-Kitarović na Twitteru.
Tekst se nastavlja ispod oglasaDanašnja odluka konačna je presuda jednom glavnih ideologa i izvršitelja velikosrpske politike, koja se nije ustručavala genocida i drugih najtežih međunarodnih zločina protiv Hrvata i Bošnjaka u cilju stvaranja tzv. Velike Srbije.
— Kolinda GK (@KolindaGK) 20. ožujka 2019.
