Rusija gradi sjeverni arktički put – ključni morski prolaz od Europe do Pacifika

rusija vladivostok
Foto: Karamanskaya, commons.wikimedia.org

Za cjelogodišnje korištenje Sjevernog morskog puta (NSR) Rusija će stvarati flotu i graditi lučke i energetske infrastrukturne objekte, objavila je ruska vlada na svom Telegram kanalu. Prema procjenama teretni promet spomenutom morskom rutom premašit će 80 milijuna tona, piše geopolitika.news

Tekst se nastavlja ispod oglasa

„…Pojavit će se učinkovita prometna veza između Dalekog istoka i zapadnih regija Rusije”, naglasila je ruska vlada.

Bivši potpredsjednik Vlade i predstavnik ruskog predsjednika u Dalekoistočnom federalnom okrugu Juri Trutnev izjavio je kako je prijelaz na cjelogodišnju plovidbu Sjevernim morskim putem planiran za 2022.-2023. i da će on postati konkurent Sueskom kanalu. Naglasio je kako će ta linija redovnog prijevoza postati samoodrživa u roku od tri godine.

Sjeverni morski put prolazi uz arktičku obalu Rusije na Sjevernom ledenom i Tihom oceanu. Konkretno, prolazi barentsovim, karaskim, laptevskim, istočnosibirskim, čukotskim i Beringovim morem. NSR povezuje europske i dalekoistočne ruske luke, kao i ušća plovnih sibirskih rijeka u jedinstveni prometni sustav.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Sjeverni morski put je glavna pomorska komunikacija na ruskom Arktiku. Povezuje europske i dalekoistočne luke Rusije, kao i ušća plovnih sibirskih rijeka u jedinstveni prometni sustav.

Duljina morskog puta je 5600 kilometara od zaljeva Providence do tjesnaca Karskiye Vorota. Sjeverni morski put godišnje prevozi 30-40 milijuna tona tereta. Do 2024. planirano je povećati teretni promet Arktikom na 80 milijuna tona.

Rusija posjeduje moćnu flotu ledolomaca na nuklearni pogon, a na Sjevernom morskom putu djeluju njih četiri.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Podsjećamo: arktički (sjeverni) morski put vrlo je aktualan posljednjih godina, paralelno s posljedicama klimatskih promjena – konkretno, ubrzanim topljenjem leda i s njim povezane mogućnosti duže plovidbe u ljetnom razdoblju. Sjeverni morski put je najkraći mogući put između azijskog Dalekog istoka i Europe i istočne obale sjevernoameričkog kontinenta.

Kina se posljednjih godina ubrzano priključuje ruskim arktičkim projektima s obzirom na značaj koji će taj plovni put imati i za kineske proizvode i njihov kontejnerski plasman na Zapadna tržišta i obratno.

Osim toga, Rusija Arktik smatra zonom najvećeg strateškog značaja s obzirom na veliku ranjivost koja po njezin teritorij dolazi upravo iz tog smjera. Arktikom, naime, krstare američke nuklearne podmornice.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Do prije 15-ak godina, poglavito nakon raspada SSSR-a, taj je strateški smjer u Rusiji bio potpuno zanemaren po pitanju proturaketne zaštite od mogućeg napada američkih podmornica. Stanje se proteklih godina drastično promijenilo.

Rusija ulaže velike napore u jačanje vojne zaštite tog prostora, uključno i kroz otvaranje novih vojnih baza ali i stvaranje čitavih novih gradova vezano uz biznis – prije svega onaj iz sfere energetike, kao i zbog vojnih interesa te pružanja lučkih usluga.

Važnost Sjevernog morskog puta posebno je došla do izražaja nakon blokade prometa kroz Sueski kanal nakon nasukavanja golemog kontejnerskog broda koji je paralizirao taj – jedan od ključnih svjetskih plovnih putova i opskrbnih lanaca.

Tekst se nastavlja ispod oglasa

Tekst se nastavlja ispod oglasa
Podržite nas! Kako bismo Vas mogli nastaviti informirati o najvažnijim događajima i temama koje se ne mogu čitati u drugim medijima, potrebna nam je Vaša pomoć. Molimo Vas podržite Narod.hr s 10, 15, 25 ili više eura. Svaka Vaša pomoć nam je značajna! Hvala Vam! Upute kako to možete učiniti možete pronaći OVDJE

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr dopušteno je registriranim korisnicima. Čitatelj koji želi komentirati članke obavezan se prethodno upoznati sa Pravilima komentiranja na web portalu i društvenim mrežama Narod.hr te sa zabranama propisanim člankom 94. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima.