Ruska vojska kontrolira više od 90 posto Luhanska i napreduje u Donecku

Ruska vojska u velikoj je ofenzivi na istoku zemlje. U posljednja 24 sata napala je, iz zraka i s kopna, više od 40 gradova. Potpomognuta proruskim snagama, trenutačno nadzire više od 90 posto Luhanska i napreduje u Donecku. Uz strahovita razaranja, sve je više civilnih žrtava.

Teške borbe i dalje se vode za dva ključna grada Donbasu – Sjeverodoneck i susjedni Lisičansk. To su posljednji gradovi pod ukrajinskim nadzorom u Luhansku, istočnoj ukrajinskoj regiji jednoj od dvije pokrajine koje čine Donbas. U Lisičansku policija ide od kuće do kuće i pokušava preostale civile izvući iz grada. Mnogi od njih nikada nisu napušali mjesto gdje su rođeni.

– Nevjerojatno je teška odluka za ove ljude da napuste jedini svijet koji poznaju. Na brodu sam imao jednog 90-godišnjaka. Doslovno smo ga odvukli iz barake u kojoj je rođen. On je znao samo za 10 jutara zemlje koje je obrađivao i to je to. Bio je prestravljen bombama i projektilima, no bojao se otići, kazao je Marc Proppert, britanski dobrovoljac, prenosi HRT.

Žrtava rata sve je više. Tijela se pokapaju u masovne grobnice.

Više od tri mjeseca od početka ruske invazije, istočna ukrajinska regija Luhansk gotovo je u potpunosti pod nadzorom ruske vojske. Da je stanje loše potvđuje i ukrajinski predsjednik.

– Očekivano, situacija u Donbasu veoma je teška. Okupatori pokušavaju ostvariti ciljeve kojima su se nadali još u prvim danima rata. Mi štitimo svoju zemlju onoliko koliko nam to dopuštaju trenutačni obrambeni resursi, rekao je Volodimir Zelenski, ukrajinski predsjednik.

Dodao je da Ukrajina ne želi razgovarati s Rusijom, no da je to nužno za završetak rata.

– Postoje stvari o kojima treba razgovarati s ruskim predsjednikom. Ne kažem da naši ljudi žele razgovarati s njim, ali moramo se suočiti sa stvarnošću, s onim što proživljavamo. Želimo svoje živote natrag, rekao je.

Austrijski kancelar razgovarao je telefonski s Vladimirom Putinom o isporukama plina, zarobljenicima kao i deblokadi ukrajinskih luka.

– Ruski predsjednik obvezao se da mora i da treba postojati pristup ratnim zarobljenicima, uključujući Međunarodni Crveni križ. S druge strane, naravno, to zahtijeva i prema ruskim ratnim zarobljenicima u Ukrajini, izjavio je Karloi Nehammer, austrijski kancelar.

Istaknuo je i da je Moskva spremna pregovarati o žitaricama koje su trenutačno blokirane u ukrajinskim lukama kako bi se spriječilo da rat u Ukrajini izazove još veće krize koje bi mogle masovno destabilizirati mir i sigurnost u svijetu.

To upozorava i Nizozemac koji živi u Ukrajini.

– Znate, nije problem samo ovogodišnja žetva, trećina uroda iz 2021. još je u skladištima. Ove godine 30% zemlje nije obrađeno, a prinosi će biti manji i zbog nestašice goriva i gnojiva. Neki poljoprivrednici već razmišljaju o tome da odustanu od usjeva za iduću godinu, rekao je poljoprivrednik Kees Huinziga.

Proruski separatisti prijete smrtnom kaznom trojice zarobljenih stranih državljana koji su se borili u ukrajinskim redovima. Riječ je o dvojici britanskih te jednom marokanskom državljaninu. Rusija je ranije zaprijetila strancima koji budu zarobljeni najstrožim kaznama. Podsjetimo, Rusija nema smrtnu kaznu, no ona je dopuštena u proruskim područjima na istoku Ukrajine.

Glavni tužitelj Međunarodnog kaznenog suda pozvao Rusiju da surađuje u istrazi o ratnim zločinima počinjenim u Ukrajini.

– Poziv je tu. Moja su vrata otvorena i nastavit ću kucati na vrata Ruske Federacije. Ako postoje optužbe od Ruske Federacije, ako postoje informacije kojima raspolaže, ako vodi svoje istrage i kaznene progone ili ima važne informacije, neka ih podijeli s nama, kazao je Karim Khan, glavni tužitelj Međunarodnog kaznenog suda.

Ni Rusija ni Ukrajina nisu članice Međunarodnog kazneog suda, no Kijev je prihvatio njegovu nadležnost i suradnju s uredom tužitelja u svojoj istrazi o mogućim ratnim zločinima i zločinima protiv čovječnosti počinjenim na njegovu teritoriju.