Sedam dana od provedbe općih izbora u Bosni i Hercegovini prebrojavanje glasova nije završeno niti za jednu razinu vlasti, no u Središnjem izbornom povjerenstvu su uvjereni kako će konačne i službene rezultate moći objaviti u zakonskom roku od 30 dana odnosno do 7. studenog.
Na službenim stranicama SIP-a u ponedjeljak su stajali rezultati koji pokazuju kako su prebrojani glasovi s 99,95 biračkih mjesta u zemlji koji se odnose na izbor članova Predsjedništva BiH. Zapravo nedostaju rezultati sa šest biračkih mjesta u Federaciji BiH, a prema do sada prebrojanima proistječe kako je Željko Komšić kao kandidat Demokratske fronte (DF) za hrvatskog člana državnog vrha dobio 220 tisuća glasova ili njih 54 posto, dok je za lidera HDZ-a BiH Dragana Čovića glasovalo nešto manje od 141 tisuće birača ili 34,5 posto.
Šefik Džaferović iz Stranke demokratske akcije (SDA) dobio je povjerenje oko 207 tisuća birača, odnosno 36,4 posto glasova u utrci za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH, dok je za Denisa Bećirovića iz SDP BiH glasovala 191 tisuća birača ili 33,6 posto.
Prebrojani su glasovi sa svih biračkih mjesta u Republici Srpskoj pa proistječe kako je dosadašnji predsjednik tog entiteta Milorad Dodik pobijedio u utrci za srpskog člana Predsjedništva BiH dobivši 350 tisuća glasova ili 53 posto, dok je njegov gavni protukandidat Mladen Ivanić osvojio glasove oko 279 tisuća birača odnosno oko 43 posto.
U utrci za Zastupnički dom parlamenta BiH također nema promjena u izbornom poretku stranaka. Iz Federacije BiH najjače su SDA, koja može računati na sigurnih 9 od 42 zastupnička mjesta, zatim SDP BiH koji će vjerojatno imati pet zastupnika, kao i koalicija okupljena oko HDZ BiH.
U RS-u razmjerni je pobjednik Dodikov Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) koji može računati na 6 mandata, Srpska demokratska stranka (SDS) vjerojatno će ih imati 4, a Partija demokratskog progresa (PDP) 2 ili 3.
Gotovo je identičan omjer snaga u entitetskim parlamentima.
Svi ovi rezultati odnose se na broj glasova koje su stranke dobile na biračkim mjestima otvorenim unutar BiH na dan glasovanja, a njima će u konačnici biti dodani glasovi oko 70 tisuća građana koji žive u inozemstvu i koji su glasovali poštom.
Prebrojavanje tih glasova još traje i trebalo bi biti okončano do kraja ovog tjedna.
Nevažeći listići – prosvjed protiv restriktivnog i diskriminatornog izbornog sustava
Dosadašnje prebrojavanje pokazalo je kako je veliki broj birača odlučio glasovati nevažećim glasačkim listićima, a deseci tisuća su u glasačke kutije ubacili potpuno prazne listiće.
Po 35 tisuća takvih listića pronađeno je u glasačkim kutijama u oba entiteta, a prema dostupnim inoformacijama najviše ih iz onih općina u kojima su pripadnici jednog naroda većina, ali žive u nekoj vrsti izbornog geta, jer u entitetu u kojemu su nastanjeni zbog restriktivnih i diskriminatorskih odredbi izbornog zakona nemaju pravo glasovati za predstavnike svog naroda.
Predsjednik Židovske zajednice BiH Jakob Finci potvrdio je kako je on bio jedan od onih koji su odlučili glasovati na takav način i time iskazati nezadovoljstvo izbornim procesom, ali i nastavkom diskriminacije građana temeljem nacionalne pripadnosti ili mjesta prebivališta.
“Građani BiH koji nisu pripadnici konstitutivnih naroda nisu željeli glasovati za Predsjedništvo BiH, posebice jer je postojao dogovor stranaka da pripadnici jednog naroda ne trebaju birati predstavnike drugog naroda, što će reći da Bošnjaci i Hrvati u Republici Srpskoj nemaju za koga glasovati, kao ni Srbi u Federaciji BiH, a za pripadnike manjina koji nigdje nemaju za koga glasovati da i ne govorim”, izjavio je Finci kako ga u ponedjeljak citiraju banjolučke “Nezavisne novine”.
Finci je zajedno s Dervom Sejdićem prije više od desetljeća tužio BiH Europskom sudu za ljudska prava jer njih dvojica kao Židov i Rom ne mogu biti kandidati za Predsjedništvo BiH ni biti birani u Dom naroda parlamenta BiH jer su Ustav i izborni zakon BiH tamo predvidjeli mjesta samo za pripadnike tri konstitutivna naroda.
Presuda po kojoj je BiH bila obvezna izmijeniti svoj ustav i izborno zakonodavstvo donesena je na Europskom sudu još 2009. godine, no nikada nije provedena.
“Dovoljno bi bilo napisati u ustavu da se jedan član Predsjedništva BiH bira iz RS, a dva iz FBiH s tim da u Predsjedništvu ne može biti više od jednog člana Predsjedništva iz reda konstitutivnih naroda ili ostalih”, podsjetio je Finci na prijedlog kojega je sam formulirao, no za njega nije bilo potpore u Federaciji BiH, zapravo prije svega u HDZ-u BiH i kod njegovog lidera Dragana Čovića.
Čovićevo je stajalište bilo kako je ovakav prijedlog zapravo nova stupica koja bi Hrvate u BiH dovela u potpuno neravnopravan položaj u odnosu prema drugim narodima.
“Ako netko smatra da je dovoljno izbrisati samo nacionalni predznak iz članka 5. Aneksa IV, što je Ustav BiH i izbrisati nacionalno, Hrvat, Bošnjak i Srbin u izboru članova Predsjedništva, u krivu je. Bilo bi politički glupo od hrvatskih predstavnika kada bi upali u takvu zamku”, kazao je Čović u veljači 2014.
Čovića su iz političkih stranaka koje okupljaju pretežito Bošnjake nakon toga označili odgovornim za propast pregovora o provedbi presude u slučaju “Sejdić-Finci”, što ih je u ime Europske komisije od 2013. do 2015. vodio tadašnji europski povjerenik za proširenje Štefan Fuele, a HDZ BiH je nakon toga fokus pregovora o izmjeni izbornog zakonodavstva nastojao prebaciti na uspostavu zasebnih izbornih jedinica unutar Federacije BiH kojima bi se osiguralo da hrvatskog člana Predsjedništva BiH biraju glasači iz županija s hrvatskom većinom.
Dodatni poticaj za to bila je presuda Ustavnog suda BiH iz 2016., koji je proglasio neustavnim dijelove izbornog zakona vezane za način izbora zastupnika u Dom naroda parlamenta Federacije BiH, no ovoga puta HDZ BiH nije dobio potporu bošnjačkih stranaka za izmjene koje bi išle u prilog HDZ-ovu viđenju izbornog ustroja BiH.
Konačni je ishod da niti jedno od ova dva otvorena pitanja do danas nije riješeno.
Komentirajući takvo stanje Finci je ocijenio kako će nakon ovih izbora svi morati odstupiti od svojih maksimalističkih zahtjeva u odnosu na izmjene izbornog zakona, posebice ako žele osigurati napredak BiH na putu ka članstvu u Europskoj uniji. “Ako se BiH doista misli ozbiljno približiti EU morat će promijeniti ustav, a to će svi koji su pobijedili, mislim, imati na umu jer su obećali glasačima kako će raditi na europskom putu”, kazao je Finci.
Tekst se nastavlja ispod oglasa