Foto: fah

Vladimir Putin i Donald Trump sastat će se u Helsinkiju 16. srpnja. Zbog spekulacija da će Trump priznati rusku aneksiju Krima, zapadni saveznici uoči sastanka ne spavaju spokojno.

“Činjenica da je ovo prvi veliki summit između Trumpa i Putina je važna, uzimajući u obzir kako je Trump u više navrata izrazio želju za popravljanjem odnosa s Rusijom”, smatra Eric Brattberg, ravnatelj Europskog programa na think tanku Carnegie Endowment for International Peace.

Trump je prošli tjedan na skupu u Montani odbacio zabrinutost da se previše približava Moskvi.

“Dobri odnosi s Rusijom i dobri odnosi s Kinom i dobri odnosi s drugim zemljama su dobre, a ne loše stvari”, rekao je tada Trump.

Blaise Misztal iz neprofitne organizacije Bipartisan Policy Center rekao je da bi NATO summit mogao odrediti ton sastanka Trumpa i Putina 16. srpnja.

“Putin će vjerojatno nastaviti sa svojom igrom širenja pukotina u jedinstvu saveznika koje će se pojaviti na summitu NATO-a”, navodi Misztal.

Navodi o ruskom uplitanju u američke predsjedničke izbore iz 2016. nadvijaju se nad sastanak u Helsinkiju. Nedavni nestranački izvještaj američkog Senata podupire spomenute navode o ruskom uplivu.

Međutim, Trump vjerojatno neće razgovarati o tom pitanju u Helsinkiju, smatra Brattburg. Naglašava da je američki predsjednik “prethodno odbacio tvrdnje o ruskom utjecaju, rekavši da vjeruje Putinu koji tvrdi da to nije istina”.

Američki izolacionizam

Trumpovi kritičari ističu da je on odabrao politiku unapređenja odnosa s Rusijom, dok se odnosi s Kanadom, Francuskom i drugim saveznicima pogoršavaju. Trump optužuje tradicionalne saveznike da s njima Amerika ima trgovinske sporazume na svoju štetu i da nedovoljno plaćaju američku vojnu zaštitu.

Bivši američki veleposlanik u NATO-u Daniel Fried američki zaokret u vanjskoj politici tumači kao ponovnu pojavu dugo vremena potiskivane američke tendencije ka izolacionizmu.

“Ta američka tradicija vratila se nakon 80 godina, a Trump ju je iskoristio”, upozorava Fried, koji sada radi u Atlantskom vijeću.

Nabi Abdulajev, politički i sigurnosni stručnjak za Rusiju, upozorava da sastanak Helsinkiju neće donijeti mnogo u smislu konkretnih političkih rezultata. Dvojica će državnika iskoristiti sastanak u promidžbene svrhe, smatra.

Ukrajina i Sirija vjerojatno će biti važne teme razgovora. Trump želi povući američke postrojbe iz Sirije, a Putin je, pak, jedan od glavnih čimbenika u toj ratom razorenoj zemlji.

Međutim, Abdulajev upozorava da Rusija nije u poziciji da izgura Iran iz Sirije, što je ključni zahtjev Izraela, s kojim Trump ostaje u bliskim odnosima.

“Ruski utjecaj na Teheran nije dovoljno da nadvlada stratešku važnost Sirije a Iran”, rekao je Abdulajev.

 

Izvor: Hina/ij