Srbija ne može biti odgovorna za genocid u Hrvatskoj jer u vrijeme kada su zločini počinjeni nije postojala kao država, pa nije bila ni stranka konvencije o genocidu, ustvrdili su u utorak srbijanski pravni zastupnici pred Međunarodnim sudom pravde (ICJ) u Den Haagu.
Srbija je pred najvišim sudom UN-a nastavila odgovarati na hrvatsku tužbu za genocid u ratu u Hrvatskoj tvrdeći da Zagreb u tužbi nije dokazao vezu između događaja 1991. i početkom 1992. i Srbije koja je država postala u travnju 1992.
Hrvatska se služi “čarobnim štapićima”, “konstrukcijama” “ingenioznim interpretacijama” kako bi optužila Srbiju za kršenje Konvencije o spriječavanju i kažnjavanju genocida, ocijenila su dvojica njemačkih profesora.
Andreas Zimmerman i Christian Tams tvrde da do 27. travnja 1992. godine Savezna Republika Jugoslavija (SRJ), čija je Srbija pravna sljednica, nije postojala kao država, pa je nije ni obvezivala konvencija koja je temelj hrvatske tužbe.
“Sva međunarodna tijela odlučila su da je Srbija postala država u travnju 1992. i da je tek tada postala članica konvencije”, rekao je Zimmerman. “Sud se može baviti samo kršenjem konvencije i ničim drugim”, istaknuo je član srbijanskog pravnog tima.
Ustvrdio je da ni “duh ni slovo” konvencije iz 1948. ne govore o retroaktivnoj primjeni tog dokumenta na događaje koji su se zbili prije nego što je država pristupila toj konvenciji.
“Konvencija nije napisana da regulira prošlost, da regulira Holokaust, nego da spriječi buduće holokauste”, rekao je Tams i dodao da bi se u slučaju prihvaćanja hrvatske argumentacije ICJ bavio Prvim i Drugim svjetskim ratom, pa i vremenom kolonizacije.
“Bi li Njemačka 1951. potpisala konvenciju da je znala da će se primjenivati retroaktivno”, upitao je suce Tams i ocijenio da se Hrvatska bavi “magičnim transferiranjem odgovornosti na nepostojeću državu Srbiju”.
Srbijanski pravni tim stoga smatra da Srbija nije bila obvezna spriječiti događaje koji su se dogodili prije pristupanja konvenciji. “Je li SAD pristupajući konvenciji 1988. prihvatio dužnost da zaustavi genocid drugih u 40-tih i 50-tih godina 20. stoljeća?”, upitao je Tams.
Srbijanski zastupnici kao slabost hrvatske tužbe navode i to da Hrvatska tuži Srbiju za događaje prije nego je i sama postala neovisna u listopadu 1991.
“Hrvatska je mogla tužiti Srbiju samo za vrijeme nakon što je postala država, kao što Srbija može biti odgovorna tek pošto je postala država”, ustvrdio je Zimmermann i dodao da zbog niza razloga ICJ ne može odlučivati o događajima prije prije travnja 1992. ili listopada 1991.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
