Hrvatskoj udruzi “Srijem” nenadano je otkazano dogovoreno gostovanje na priredbi “Smederevske jeseni” što se među srijemskim Hrvatima, u srijedu, povezuje s napetostima zbog izmjene statuta grada Vukovara koji više ne predviđa postojanje dvojezičnih ploča, odnosno ćiriličnoga pisma, na gradskim ustanovama, institucijama, trgovima i ulicama u tome gradu.
“Ove smo godine bili pozvani, zajedno s ostalim manjinskim udrugama iz Srijemske Mitrovice, da 4. rujna nastupimo u Smederevu na Smederevskoj jeseni. Na žalost, nekoliko dana nakon dogovora, gostoprimstvo Hrvatima u Smederevu je uskraćeno – mađarski i ukrajinski mogu, hrvatski ne mogu”, rekao je za “Hrvatsku riječ” predsjednik HKC Srijem – Hrvatski dom Krunoslav Đaković.
Nitko neće moći reći “Srbija ne poštuje prava”, jer će službeno uvijek “sve biti u redu”, ali će uvijek postojati taj otpor prema svemu što nosi hrvatsko ime – od nastupa na nekoj minornoj manifestaciji do zapošljavanja u tvornicama, dodao je Đaković.
“Kao predsjedniku udruge, žao mi je što se ovo i danas događa jer sam se nadao da djeca koja sada plešu i pjevaju i tako čuvaju hrvatsku kulturu neće morati doživjeti ni trunku onoga što smo mi stariji doživljavali devedesetih. Ovo je jedan primjer diskriminacije na koji nitko neće reagirati i sigurno ih ima još puno sličnih”, zaključio je predsjednik hrvatske udruge u Srijemskoj Mitrovici.
U zraku osjećaju tenzije
Član Izvršnog odbora Hrvatskog nacionalnoga vijeća Zlatko Načev potvrdio je izjavi hrvatskim medijima u Vojvodini da se “u zraku osjećaju tenzije”.
“O nekome pretjeranom strahu ne bih govorio, njega nema, jer smo na žalost preživjeli daleko veće strahove tijekom devedesetih i nismo toliko osjetljivi. Ali, ne možemo reći da smo bezbrižni i da ne mislim o svemu što se oko nas događa”, rekao je Naćev.
On dodaje kako je riječ o osjetljivoj temi i da pripadnici hrvatske manjine nerado o tome govore u javnosti.
Javnosti u Vojvodini u međuvremenu se obratio Savez bačkih Bunjevaca (SBB), koji je zatražio od vodstva hrvatske manjine u Srbiji da “svojim utjecajem, u cilju zaštite ljudskih i manjinskih prava, jačanja međunacionalne tolerancije i pomirenja, traže promjenu donijete odluke lokalnih vlasti u Vukovaru”.
“U Subotici, iako po statističkim podacima ima samo 10 posto pripadnika hrvatske nacionalne manjine, u uporabi je hrvatski jezik kao službeni jezik, sa svim pravima koja iz toga proistječu, a to znači ne samo natpisi na javnim objektima, natpisi na tablama naseljenih mjesta i ulica, školovanje na svom materinjem jeziku, nego i druga prava, i nikad takva prava nisu uskraćivana niti na bilo koji način onemogućavana”, navodi se u priopćenju, u kojemu se osuđuje odluka gradskog vijeća u Vukovaru.
SBB je politička stranka dijela Bunjevaca u Vojvodini koji niječu svoju hrvatsku pripadnost.
Vojvođanski mediji odluci gradskog vijeća u Vukovaru pridaju veliku pozornost i uglavnom je predstavljaju u negativnom kontekstu.
“Hrvatska sve radikalnija od ulaska u EU”, “Poslije ukidanja ćirilice državni vrh šuti”, “Vukovar nije spreman za ćirilične table” – neki su od naslova u vojvođanskim elektroničkim medijima.