Jačanje vojne nazočnosti u baltičkim zemljama i Poljskoj odgovor je NATO-a na ulogu Rusije u Ukrajini i aneksiju Krima, izjavio je u petak u Varšavi glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg.
“Nitko prije Ukrajine, prije nelegalne aneksije Krima nije govorio o vojnoj nazočnosti ove vrste koju sada vidimo u Poljskoj i baltičkim zemljama”, rekao je Stoltenberg u Varšavi, gdje u petak popodne započinje dvodnevni summit NATO-a.
U tri baltičke zemlje Estoniji, Latviji i Litvi te u Poljskoj bit će raspoređene četiri multinacionalne bojne. U Rumunjskoj će biti raspoređena multinacionalna brigada kako bi se ojačala vojna nazočnost na jugoistočnom krilu.
Čelnici zemalja članica NATO-a donijet će na summitu niz važnih odluka poput jačanja vojne nazočnosti u istočnim članicama, angažiranja izviđačkih zrakoplova AWACS za borbu protiv IS-a, te uspostave obavještajnog odjela za bržu razmjenu civilnih i vojnih obavještajnih informacija radi efikasnije borbe protiv terorističkih prijetnja i hibridnih napada. Očekuju se i odluke o jačanju kibernetičke obrane, civilne zaštite i obrane od balističkih raketa.
“Pojačavamo našu vojnu nazočnost u baltičkim zemljama i Poljskoj, ali to je nesumnjivo odgovor na ono što je Rusija učinila u Ukrajini. Ono što mi radimo je razmjerno i defenzivno i u potpunom skladu s našim međunarodnim obvezama i ni u kojem slučaju ne može opravdati bilo kakvu reakciju Rusije”, rekao je Stoltenberg.
Glavni tajnik ističe da se odnosi NATO-a s Rusijom temelje na snažnoj obrani i snažnom odvraćanju, a da se istodobno vodi dijalog s Moskvom.
“Donijet ćemo odluku o snažnoj obrani i snažnom odvraćanju, ali ćemo također poslati vrlo jasno poruku: da ćemo nastaviti s nastojanjem za konstruktivnim dijalogom s Rusijom. Mislim da je taj pristup s obranom i dijalogom jedini dugoročno održivi pristup prema NATO-u”, kaže Stoltenberg.
To što će četiri bojne u baltičkim zemljama i Poljskoj biti multinacionalna šalje snažnu poruku da će svaki napad na jednu članicu pokrenuti odgovor cijelog Saveza, ističe glavni tajnik NATO-a.
Četiri bojne imat će svaka po 600 do 1000 ljudi, a bit će pod zapovjedništvom Velike Britanije, Kanade, Njemačke i Sjedinjenih Država.
Hrvatsko izaslanstvo na summitu NATO-a predvodi predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, a u njemu su i ministri vanjskih poslova i obrane Miro Kovač i Josip Buljević.
